Ambassador's Notes: Embassy Sarajevo

Obilježavanje Međunarodnog dana žena

2012-03-07T09:13:00.001+01:00

Osmogmarta obilježavamo 101. godišnjicu Međunarodnogdana žena. Ovaj datum se u početku slavio kako bi se odala počast onima koji suse borili protiv diskriminacije i za jednakopravnost žena, uključujući njihovo pravoda glasaju i obnašaju javne funkcije. Danas, obilježavajući Međunarodni dan žena, govorimo o napretku koji jepostignut, slavimo hrabrost i odlučnost žena koje su uspjele promijenitisituaciju u svojim zajednicama i zemljama, te se fokusiramo na sljedeće korakekojima bi se osigurala ravnopravnost žena u društvu.

Kao što je državna tajnica Clinton kazala unekoliko navrata, ključni izazovi 21. stoljeća u oblasti sigurnosti, upravljanja,zaštite okoliša i ekonomije ne mogu biti prevladani bez sudjelovanja žena nasvim nivoima društva. Mislim da se svislažemo da su, ukoliko su žene dobrog zdravlja i obrazovane, njihove porodiceuspješne. Ukoliko žene nisu izloženenasilju, njihove su porodice uspješne. Ukoliko se ženama pruži jednaka šansa da rade i zarade za život, društvasu uspješna. I ukoliko žene obavljajufunkcije u vlastima i ukoliko se njihov glas jasno čuje, njihovo prisustvodirektno utiče na društvo, mir i sigurnost, kao i na jačanje demokratije.

Također se možemo složiti da, iz godine u godinu,svjedočimo sve većem broju žena koje zauzimaju ključne pozicije u svim sferamaživota. Na primjer, ovdje u Bosni iHercegovini na pet mjesta zamjenika ministara na državnom nivou nalaze sežene. Međutim, uprkos napretku kojem smosvjedoci, istina je da se mnoge žene ovdje u Bosni i Hercegovini, u SjedinjenimDržavama i širom svijeta i dalje suočavaju sa strašnim izazovima. Zašto nema više žena na najvišim pozicijama uvlastima i u političkim strankama? Zaštoje toliki broj žena na spiskovima nezaposlenih? Zašto još uvijek veliki broj žena i djevojčica završe kao žrtveporodičnog nasilja i silovanja i zašto mnogi počinioci ovih djela prođu, unajboljem slučaju, sa packom po ruci?

Ovo su neka od teških pitanja na koje trebaju odgovoritinaše vlasti i građani. U decembru jepredsjednik Obama objavio prvi Američki nacionalni akcioni plan o ženama, mirui sigurnosti koji predstavlja mapu puta mojoj vladi za pružanje veće podrškekampanjama protiv porodičnog nasilja i za veću ekonomsku sigurnost žena, tedaje podstrek mjerama za veće učešće žena u politici i za sprečavanje sukoba iodržavanje mira. Bosna i Hercegovina jenapravila sličan plan 2006. godine. Radujemo se intenziviranju naših sadašnjih zajedničkih aktivnosti savlastima i građanima Bosne i Hercegovine da bismo osigurali svrsishodnosudjelovanje žena u svim segmentima društva.

U proteklih pet godina američka vlada jeinvestirala oko deset miliona američkih dolara u političko i ekonomskoosnaživanje žena. Tražio sam od svogosoblja da pronađe dodatne načine da podržimo žene Bosne i Hercegovine. Čast mi je što moja vlada ima mogućnost dapodrži NVO koje rade na osnaživanju žena, da pomogne uspostavu čvršćih mrežaizmeđu poduzetnica i da podržava mlade političarke u nastojanjima da steknuneophodno znanje za vođenje uspješnih izbornih kampanja.

Napredak se nikada ne ostvaruje željenom brzinom,ali ne smijemo biti pesimisti. Našzajednički cilj osnaživanja žena je istorijski poduhvat koji nećemo ostvaritipreko noći. Za to će biti potrebna upornosti dugoročna posvećenost političara, aktivista u civilnom društvu, edukatora,studenata, poslovnih lidera i, što je najvažnije, novih generacija žena lidera.

Osmi mart je samo jedan dan u godini. Pitam vas šta ćete raditi ostala 364 dana u godini da bi povećalisudjelovanje žena u svim aspektima života u Bosni i Hercegovini? Kao suprug i otac ženske djece, zahvaljujemonima koji rade na promjenama i radujem se danu kada će se svaki pojedinac, bezobzira na spol ili neke druge osobine, osjećati jednakim i cijenjenimpripadnikom društva.

Celebrating International Women’s Day

2012-03-07T09:11:00.001+01:00

OnMarch 8, we mark the 101st anniversary of International Women’s Day. In the early years, this day honored thosewho fought for equal rights for women, including the right to vote, hold publicoffice, and end discrimination. Today,we observe International Women’s Day to reflect on the progress that has beenmade, to celebrate the courage and determination of women who have made adifference in their communities and countries, and to focus on the next stepsin assuring that women are equal partners in society.

AsSecretary Clinton has stated repeatedly, the major security, governance,environmental, and economic challenges of the 21^st century cannot besolved without the participation of women and girls at all levels ofsociety. I think we can all agree thatif women are healthy and educated, their families flourish. If women are free from violence, theirfamilies flourish. If women have anequal chance to work and earn a fair wage, societies flourish. And if women serve in governments and theirvoices are heard at full volume, their presence has a direct impact on society,on peace and security, and on strengthening democracy.

Wecan also agree that year after year, we see more and more women assumingprominent roles in all facets of life. For example, here in Bosnia and Herzegovina, five of the deputyministers in the new state-level government are women. However, despite the advances we have seen,the truth is that many women, here in Bosnia and Herzegovina, in the U.S., andaround the world, still face daunting challenges. Why aren’t there more female leaders in toppositions in government and in the political parties? Why are there so many women in the ranks ofthe unemployed? Why do so many women andgirls still suffer from domestic violence and rape, and why do so many of theperpetrators get away with at most a slap on the wrist?

Theseare some of the tough questions that need a response from our governments andcitizens. In December, President Obama released the first-ever U.S. NationalAction Plan on Women, Peace, and Security, charting a roadmap for how mygovernment will increase support for campaignsagainst domestic violence and increasing women’s economic security, and pushfor ways to increase women’s participation in politics and also help preventconflict and keep the peace. Bosnia and Herzegovinadeveloped a similar plan in 2006, and we look forward to intensifying ourcurrent efforts with government authorities and the citizens of Bosnia andHerzegovina to ensure meaningful participation of women in all aspects ofsociety.

Over the past five years, the U.S. governmenthas invested approximately $10 million dollars into women’s political andeconomic empowerment, and I have asked my staff to find more ways to supportthe women of Bosnia and Herzegovina. Iam honored that my government can support NGOs that work to empower women, helpestablish closer networks between women entrepreneurs, and encourage youngwomen-politicians as they learn the skills they need to run successful electioncampaigns.

Progress never comes as fast as we would like,but we cannot afford to be pessimists. Ourcommon goal to empower women is a historic effort that will not be achievedovernight. It will require persistenceand long-term commitment, from politicians, civil society activists, educators,students, businesses leaders, and, most importantly, from the new generation ofwomen leaders.

March 8 is only oneday of the year. I ask what will you doon the other 364 days of the year to improve the participation of women in allaspects of life in Bosnia and Herzegovina? As a husband and a father of daughters, I say thank you to those who areworking to bring change, and I look forward to a day when every individual,regardless of gender or other characteristics, is an equal and valued member ofsociety.

Istočno Sarajevo: sjajan posao pod suncobranom

2012-03-02T13:53:00.000+01:00

Ambasador Patrick Moon i Srdjan Vranasevic (u sredini) daju izjave za medije u ponedjeljak u fabrici Eden Garden u Istocnom Sarajevu

Na jednom malom imanjuu Istočnom Sarajevu koje je pretvoreno u fabriku, Milenko Vranešević i njegovsin Srđan stvorili su perspektivnu globalnu kompaniju i još jednom dokazujupotencijal za uspjeh koji postoji u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući poduzetničkom duhu ove porodice,te uz malo tehničke pomoći od Sjedinjenih Država, kompanija Eden Garden bilježiporast prodaje svojih inovativnih suncobrana na međunarodnom tržištu.

Kompanija jekoristila sredstva projekta FIRMA (Fostering Interventions for Rapid MarketAdvancement) kojeg zajednički sponzoriraju Američka agencija za međunarodnirazvoj (USAID) i Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

“ZahvaljujućiUSAID, pojavili smo se na hrvatskom tržištu koje je nama jako važno”, rekao mije Srđan Vranešević za vrijeme moje posjete fabrici u ponedjeljak, 27. februara,te dodao: “Hrvatska sada kupuje 30 posto naših proizvoda”.

Previšeovdašnjih političara i dalje dolijeva ulje na vatru kada je riječ o etničkimpodjelama na Balkanu. Volio bih kada bioni više vremena provodili slušajući vlasnike malih kompanija, poput porodiceVranešević, koji su fokusirani na otvaranje novih radnih mjesta i korištenjesvojih vještina u produktivne srvhe. Ovakompanija u vlasništvu bosanskih Srba osigurava prihode za svojih 15 radnika injihove porodice u Istočnom Sarajevu – nije ih briga da li njihove suncobranekoriste Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili stanovnici Floride.

Eden Garden bimogao zaposliti još radnika da nije birokratije koja usporava njihovrazvoj. Njihov zahtjev za izdavanjegrađevinske dozvole se ne rješava. Njihovi kamioni često provedu i cijeli dan čekajući na carini. Poslovnim ljudima vrijeme znači novac – jošjednom pozivam političare u BiH da rade zajedno kako bi poslovna klima bilapovoljnija za poduzetnike koji mogu otvarati nova radna mjesta.

East Sarajevo: A Bright Business in the Shade

2012-03-02T13:49:00.000+01:00

Ambassador Patrick Moon and Srdjan Vranasevic (center) spoke to press on Monday at the Eden Garden factory in East Sarajevo

In a small,converted farm in East Sarajevo, Milenko Vranešević and his son, Srđan, havecreated a thriving global company and are providing further evidence of thepotential of Bosnia and Herzegovina to succeed. Thanks to the family’s entrepreneurial spirit and a bit of technicalassistance from the United States, the Eden Garden Company is now boostinginternational sales of its innovative patio umbrellas.

The company is abeneficiary of the Fostering Interventions for Rapid Market Advancement (FIRMA)project, jointly sponsored by the U.S. Agency for International Development(USAID) and the Swedish International Development and Cooperation Agency (SIDA).

“Thanks toUSAID, we entered the Croatian market, which is very important to us,” SrdjanVranesevic told me when I visited the factory on Monday, February 27, adding,“Croatia is now buying 30 percent of our products.”

Too manypoliticians here continue to fan the tired old flames of ethnic division in theBalkans. I wish they would spend moretime listening to small business owners, like the Vraneševićs, who are focusedon creating jobs and putting their talents to productive use. This Bosnian Serb-owned factory supports 15workers and their families in East Sarajevo: They don’t care if their umbrellasprovide shade to Croats, Bosniaks, Serbs, or Floridians.

Eden Gardencould support even more jobs if not for a bureaucracy that has slowed theirexpansion. Their request for aconstruction permit has been delayed. Their trucks often spend all day waiting for a customs inspection. To business people, time is money, and I againcall on politicians in BiH to work together to make the business climate morefriendly to entrepreneurs who can create jobs.

U potrazi za Linkolnom u Bosni i Hercegovini

2012-02-10T17:08:00.002+01:00

Ambasadorov blog: Današnji gost-bloger je Thomas E. Mesa, šef Ureda za odnose sjavnošću u Ambasadi SAD

Kad sam bio osmogodišnjak i mladi emigrant u America, biosam potpuno opčinjen Abrahamom Linkolnom. Taj visoki, mršavi čovjek koji se rodio u kolibi 12.februara prije 203godine, a kojeg danas slavimo i na praznik Dana predsjednika, okupirao je moju mladelačku maštu. Pročitaosam svaku knjigu o njemu na koju sam naišao i još uvijek , nakon četiridecenije, taj čovjek me fascinira.

Čitajući literaturu sve sam više učio o našimpredsjednicima, ali ne bih mogao rećišta je ono što me više privuklo Linkolnu nego Georgu Washingtonu ili Theodoru Rooseveltu ili nekom drugompredsjedniku. Možda je to bilo njegovotužno djetinjstvo ili njegova ljubav prema čitanju i žeđ za znanjem iličinjenica da je on postao uspješan čovjek oslanjajući se na sopstvene snage. Zasigurno su na mene najviše uticale priče onjegovom poštenju, njegovim snažnim uvjerenjima i smislu za humor.

Moja dječačka fascinacija pretvorila se u ozbiljno proučavanje ovog pravnika iz Illinoisa.Fascinacija Linkolnom se nije umanjila. Zapravo, što sam više proučavaoamerički građanski rat sve sam mu se više divio, posebno njegovoj sposobnostida liječi teško ranjenu naciju.

Više je Amerikanaca poginulo u Građanskom ratu nego u svimameričkim ratovima zajedno. Nakon rata, zemlja je ostala politički podijeljena:Jug je bio devastiran, duboka mržnja i dalje prisutna, a pozivi na osvetu (saobje strane) bili su uobičajeni. Usredove galame čuo se Linkonov glas kojim poziva Amerikance da pogledaju duboko usvoju dušu i nađu svoje dobre anđele da ih vode. Nije govorio o podjelama, separaciji niti oosveti, nego o zajedništvu u korist opšteg dobra.

Linkoln je izgovorio ove besmrtne riječi: “Bez zlobe premaikome, uz milost prema svakome, nastavimo do kraja zajednički djelovati nazacjelivanju rana nacije…nastavimo činiti sve što možemo da postignemo iočuvamo trajan mir među nama i među svim zemljama.” Nema zluradosti u njegovoj retorici idjelima; ona ne potiču mržnju; onadrugoga ne označavaju neprijateljem. Stotine hiljada su ubijeni, a cijeli gradovi potpuno spaljeni, pa ipak,imali smo lidera koji je odbijao jeftine političke poene koje bi donijeloraspirivanje plamena osvete i bijesa. On je insistirao da njegova zemljaslijedi stazu mira, harmonije i praštanja.

Ponekad dok sjedim u svojoj kancelariji u Sarajevu, čitamili gledam dnevne vijesti, podignem pogled ka Linkolnovom portretu i zapitamse: ko će u Bosni i Hercegovini biti lideri poput Linkolna?

Looking for Lincoln in Bosnia and Herzegovina

2012-02-10T17:06:00.000+01:00

Ambassador’s Blog: Today we have as our guest blogger Thomas E. Mesa, the Embassy’s PublicAffairs Officer.

When I was 8 years old and a young immigrant to America, Iwas completely enthralled by Abraham Lincoln. This tall, lanky man, who was born February 12, 203 years ago in a logcabin, and, whom we celebrate as part of our President’s Day Holiday, captured myyoung imagination. I read every book Icould about him and I am still fascinated today, four decades later.

As I read more and more about our presidents, I can’t put myfinger on what exactly attracted me to Lincoln instead of George Washington orTheodore Roosevelt or any other president. Perhaps it was his sad childhood, or his love of reading and thirst forknowledge, or that he became what we call a “self-made man.” The stories of his honesty, his deepconvictions, and love of humor definitely rang true for me.

My boyhood fascination turned to serious study of thislawyer from Illinois. The fascination ofLincoln has not diminished. In fact, themore I study of the American Civil War, the more I admire him, especially hisability to heal a deeply wounded nation.

More Americans died in the Civil War than all other warscombined. After the war, the countryremained politically divided: the South was devastated, deep hatred remained,and calls for revenge (from both sides) were common. In the midst of this clamor came the voice ofLincoln, who called for Americans to look deep into their souls and find theirbetter angels to guide them. He spokenot of division, separation, and revenge but of bringing all together for thecommon good.

Lincoln spoke these immortal words: “With malice toward noneand charity for all, let us strive on to finish the work we are in, bind thenations’ wounds…. to do all which may achieve and cherish a just and lastingpeace among ourselves and with all nations.” His rhetoric and deeds were not spiteful; did not foster hatred; it wasnot one of painting the other as the enemy. Hundreds of thousands were killed and entire cities burnt to the ground,yet here was a leader who refused to cash in on the easy political gainsbrought by fanning the flames of revenge and anger. He insisted that his nation follow the pathtoward peace, harmony, and forgiveness.

Sometimes when I sit in my office in Sarajevo, reading orwatching the news of the day, I look up at Lincoln’s portrait on my wall andwonder, who will be Bosnia and Herzegovina’s Lincolns?

Holiday Fun in Bosnia-Herzegovina

2012-01-27T16:48:00.002+01:00

Sarajevo in Winter

My family and I were very happy to spend the holiday periodthis year – as well as last year – in Bosnia and Herzegovina. We were busy with family activities,including enjoying time with friends, attending concerts and receptions, andvisiting the nearby mountain resorts at Jahorina and Bjelisnica. The region has received a bountiful snowfallthis year, and we took advantage of it. My wife continued her lessons and our daughters took their first skilessons. The girls also loved sledding,which was fun for my wife and me, too. We all enjoyed the beautiful mountain scenery, fresh air, excellentcuisine, and healthy exercise.

I first learned to ski while a university student inColorado, which has the majestic Rocky Mountains. During my diplomatic career, I have hadopportunities to ski in Lebanon, France, Austria, Switzerland, and now Bosniaand Herzegovina. Skiing here has been areal pleasure for my entire family. Weare hoping for more snow and more opportunities to visit this country’s lovelyski areas.

Of course, skiing and other winter activities are just anexample of the many outdoor attractions of Bosnia and Herzegovina, which is anincreasingly popular tourist destination because of its mountains, rivers, andbeautiful scenery. In fact, NationalGeographic recently added Bosnia and Herzegovina to its list of ten adventuredestinations for 2012. They chose Bosniaand Herzegovina for mountain biking, but I think it is a fantastic destination formany outdoor activities such as hiking, fishing, rafting, and, of course,skiing.

I hope to see you on the slopes, hiking trails, and rivers!

Praznične radosti u BiH

2012-01-27T16:43:00.000+01:00

Sarajevo zimi

Moja porodica i ja smo bili veoma sretni što smo ovogodišnje,kao i prošlogodišnje, praznike proveli u Bosni i Hercegovini. Imali smo puno porodičnih aktivnosti, odprijatnog druženja sa prijateljima, odlazaka na koncerte i prijeme do posjeta skijalištimana planinama Jahorina i Bjelašnica. Ovegodine je na tim planinama bilo dosta snijega, pa smo to i iskoristili. Moja je supruga nastavila uzimati časoveskijanja a i naše kćerke su počele učiti skijati. Djevojčicama se svidjeloi sanjkanje, što jetakođer bilo zabavno i mojoj supruzi i meni. Svi smo uživali u prekrasnom planinskom krajoliku, svježem zraku,izvrsnoj hrani, te u zdravim vježbama.

Ja sam naučio skijati dok sam bio student na univerzitetu uColoradu, gdje se nalaze veličanstvene Rocky Mountains. Tokom diplomatske karijere imao sam prilikuskijati u Libanonu, Francuskoj, Austriji, Švicarskoj, a evo sada i u Bosni iHercegovini. Skijanje ovdje u BiH predstavlja užitak za moju cijelu porodicu.Očekujemo da će biti još snijega i još prilika da posjetimo lijepa skijalištaove zemlje.

Naravno, skijanje i druge zimske aktivnosti su samo diobogate turističke ponude Bosne iHercegovine, čije planine, rijeke i prekrasni krajolici iz dana u dan privlačesve veći broj turista. Nedavno je i National Geographic Bosnu i Hercegovinu uvrstiona listu deset najboljih svjetskih avanturističkih destinacija za 2012.godinu. Izabrali su Bosnu i Hercegovinuzbog brdskog biciklizma, ali ja mislim da je to fantastična destinacija za mnogeaktivnosti na otvorenom kao što su planinarenje, ribolov, rafting i, naravno,skijanje.

Nadam se da ću i vas sresti na padinama, planinarskimstazama i obalama rijeka!

Martin Luther King’s Dream is Alive in Tuzla

2012-01-20T11:32:00.000+01:00

Martin Luther King III in Stolac, 2009.

Tuzla’s mayor, Jasmin Imamovic, is using an innovative “3-T” formula for developing his city’s economy. Along with focusing on technology and talent – the first two Ts – Mayor Imamovic believes that tolerance is also critical for economic development. “Without tolerance, you have nothing,” he says. “Who will want to come to your city?”

Given the unfortunate divisions that remain in Bosnia and Herzegovina, the emphasis on tolerance by Mayor Imamovic is a breath of fresh air. He spoke about tolerance on Saturday, January 14, while placing flowers in front of the city’s statue of Dr. Martin Luther King, Jr.

Like Dr. King, I truly believe that people should be judged by their actions, not by the color of their skin. This is a universal value. But Mayor Imamovic correctly points out that it is also smart for economic development: What business would want to open in a place where possible customers face segregation or even basic rude treatment based on the color of their skin, or, in the case of Bosnia and Herzegovina, the religion of their birth?

Tuzla has a long tradition of tolerance, including some famously heroic actions by its citizens during World War II to protect neighbors of different religious beliefs. I am touched to know that there is a statue today of Dr. King in Tuzla and that the American Holiday marking his birth (January 15, 1929) is remembered. Several years ago, Dr. King’s grandson visited Tuzla, as well as several other cities in BiH.

Many young people here repeatedly tell me that they are frustrated with the pace of progress, but I urge them not to give up. Consider that only 40 years after Dr. King’s assassination, the citizens of my country elected an African-American president. Change is possible. I hope citizens of Bosnia and Herzegovina will be inspired by Dr. King’s message to create a country based on their dreams, not their frustrations.

San Martina Luthera Kinga živi u Tuzli

2012-01-20T11:28:00.000+01:00

Martin Luther King III u Stocu 2009.

Jasmin Imamović, načelnik Tuzle, koristi inovativnu formulu “3-T” za razvoj gradske privrede. Pored fokusa na tehnologiju i talenat – prva dva T – načelnik Imamović vjeruje da je i tolerancija ključna za privredni razvoj. “Bez tolerancije nemate ništa”, kaže. “Ko bi želio doći u tvoj grad?”

Zbog nesretnih podjela koje i dalje postoje u Bosni i Hercegovini, insistiranje na toleranciji od strane načelnika Imamovića je dašak svježeg zraka. O toleranciji je govorio i u subotu, 14. januara, dok je polagao cvijeće pred bistu dr. Martina Luthera Kinga Juniora u Tuzli.

Kao i dr. King, i ja istinski vjerujem da ljude treba cijeniti po njihovim djelima, a ne po boji kože. To je univerzalna vrijednost. Ali načelnik Imamović je u pravu i kada kaže da je to dobro i za ekonomski razvoj, jer: Koja bi kompanija željela raditi u mjestu u kojem se potencijalni klijenti suočavaju sa segregacijom ili se s njima loše postupa zbog boje kože ili, u slučaju Bosne i Hercegovine, vjere?

Tuzla ima dugu tradiciju tolerancije koja uključuje i poznata herojska djela njenih građana u Drugom svjetskom ratu kada su štitili svoje susjede druge vjere. Dirnut sam činjenicom da danas u Tuzli stoji bista dr. Kinga i da se obilježava dan njegovog rođenja koji je u Americi praznik (15. januar 1929.). Prije nekoliko godina, unuk dr. Kinga je posjetio i Tuzlu i još nekoliko gradova u BiH.

Mnogi mladi ljudi ovdje stalno mi ponavljaju da su frustrirani sporim napretkom , ali im ja govorim da ne odustaju. Pomislite na to da su samo 40 godina nakon ubistva dr. Kinga, građani u mojoj zemlji za svog predsjednika izabrali Afro-Amerikanca. Promjena jeste moguća. Nadam se da će građanima BiH poruka dr. Kinga biti inspiracija da stvore zemlju zasnovanu na njihovim snovima, a ne frustracijama.

Banja Luka: Obični ljudi – pokazatelj napretka

2011-12-22T11:52:00.000+01:00

Ambassador Moon i Milijan Forca

Kako obično biva kada putujem kroz BiH, moja nedavna posjeta Banjaluci podsjetila me da, uprkos izazovima s kojima se suočava, Bosna i Hercegovina ima resurse i, što je još važnije, ljude koji mogu učiniti budućnost ove zemlje ljepšom. Tokom ove posjete, sastao sam se sa ljudima različitih profila – mladim liderima, vojnicima, mljekarima, između ostalog – i shvatio sam da su svi uložili puno u uspjeh ove zemlje. Apelovao sam na političke lidere da prave kompromise i provode reforme koje su neophodne na putu integracije BiH u evroatlantsku zajednicu, što bi koristilo svima onima s kojima sam se susreo tokom dva dana koje sam proveo u Banjaluci.

Naročito sam uživao u sastanku sa grupom uspješnih studenata i onih koji su nedavno diplomirali. Oni se odužuju svojim zajednicama na brojne načine: od učestvovanja u omladinskim organizacijama i studentskim vijećima do angažmana u novinarstvu i scenskim umjetnostima, ovi mladi, talentovani mladići i djevojke iz svih etničkih skupina doprinose prosperitetu Bosne i Hercegovine. Posjetio sam i izložbu Helsinškog odbora građana koji je za studente organizirao projekat posvećen ljudskim pravima da bi koristili umjetnost za prikazivanje poteškoća s kojima se suočavaju ugrožene i marginalizirane grupe. Svi ovi mladi ljudi ponosno predstavljaju sljedeću generaciju lidera Bosne i Hercegovine.

Izvan Banjaluke, u malom mjestu Laktaši, posjetio sam farmu krava Šubić, mali porodični biznis. Poljoprivreda i male firme imaju važnu ulogu u privredi Bosne i Hercegovine i njima su namijenjeni fondovi SAD za pomoć. Bilo mi je drago čuti da je farma “Šubić” iskoristila obuku koju je ponudio USAID kroz svoj projekat FARMA, a koja je bila fokusirana na vještačko oplođivanje muznih krava. Rečeno mi je također da će bosanskohercegovački poljoprivrednici i mljekare biti suočeni sa ograničenjima izvoza u Evropsku uniju ukoliko politički lideri ne ostave po strani razlike i ne budu radili na ispunjenju uslova EU. Najvažniji prioriteti za političare moraju biti priključenje EU i poboljšanje ekonomske situacije.

Na kraju, imao sam priliku sastati se sa pripadnicima 6. pješadijske brigade Oružanih snaga BiH u kasarni Kozara. 45 vojnika iz ove kasarne je trenutno u Afganistanu u sklopu NATO misije ISAF. Ne samo da bosanskohercegovački vojnici doprinose sigurnosti i stabilnosti Afganistana, nego pomažu i svojim građanima u slučaju prirodnih nepogoda. Sigurnost i stabilnost u BiH samo će jačati kako se zemlja bude približavala članstvu u EU i NATO.

Banja Luka: Grassroots Evidence of Progress

2011-12-22T11:43:00.000+01:00

Ambassador Patrick Moon with young comic strip author, Milijan Forca

As often happens when I travel around the country, my recent trip to Banja Luka reminded me that, in spite of its challenges, Bosnia and Herzegovina has the resources and, more importantly, the people to make this country’s future brighter. I met with a diverse group of people during my visit – youth leaders, soldiers, dairy farmers, among others – and it was clear to me that all were deeply invested in this country’s success. I urged political leaders to make compromises and implement reforms necessary for Bosnia and Herzegovina’s integration in the Euro-Atlantic community, which would benefit all the people I met during my two days in Banja Luka.

I particularly enjoyed my meeting with a group of distinguished university students and recent graduates. They are giving back to their communities and their country in innumerable ways; from their involvement in youth organizations and student councils to their work in journalism and the performing arts, these young, talented men and women from all ethnic groups are contributing to a more prosperous Bosnia and Herzegovina. I also visited an exhibition by the Helsinki Citizen’s Assembly, which organized a human rights project for students to use art to portray the difficulties disadvantaged and marginalized groups face. All of these young people proudly represent the next generation of Bosnia and Herzegovina’s leaders.

Outside Banja Luka, in the small town of Laktasi, I visited “Subic” dairy farm, a small, family-run operation. Agriculture and small businesses play an important role in Bosnia and Herzegovina’s economy, and United States assistance funds are directed to help both. I was pleased to see that the “Subic” farm took advantage of training offered by USAID’s “FARMA” project to learn how to practice artificial insemination for dairy cows. I was also reminded that Bosnia and Herzegovina’s farmers and dairy companies will face constraints exporting to the European Union unless political leaders put aside differences and comply with EU requirements. Politicians must make EU accession and economic improvement their most important priorities.

Finally, I had the opportunity to meet with members of Bosnia and Herzegovina’s 6^th Infantry Brigade and Armed Forces Support Command at Kozara Barracks. Kozara is also the home base for the 45 BiH troops currently in Afghanistan serving in support of NATO’s ISAF mission. Bosnia and Herzegovina’s soldiers contribute to security and stability not only in Afghanistan, but also help to assist citizens affected by natural disasters in their own country. Security and stability in Bosnia and Herzegovina will only be enhanced as the country takes further steps toward membership in both the EU and NATO.

Obilježavanje Dana ljudskih prava 2011

2011-12-09T11:44:00.000+01:00

U subotu obilježavamo Dan ljudskih prava, 63. godišnjicu od usvajanja Opšte deklaracije o ljudskim pravima od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Državna tajnica SAD, Hillary Clinton, označila je deklaraciju kao “jedno od najvećih postignuća prošlog vijeka”. Snaga Deklaracije je u jednostavnosti: da su svi ljudi rođeni sa osnovnim, neotuđivim pravima. Osim osvrta na značaj ovog dokumenta, mi odajemo počast svim ljudima i organizacijama koje se drže ovih principa i koriste ih u praksi, koji neumorno rade na promovisanju ljudskih prava u našim društvima, često pod jakim pritiskom. To su aktivisti koji promovišu radikalne promjene na Srednjem istoku gdje se građani trude izgraditi održiva demokratska društva sa vladama koje poštuju prava građana. To su i aktivisti i branitelji ljudskih prava koje vidimo baš ovdje u BiH, oni koji se bore za zaštitu prava invalida, djece, etničkih i vjerskih manjina, raseljenih osoba, žrtava i porodica žrtava rata, za prava običnih građana i prava medija da se slobodno izražavaju, te još mnogo toga.

Žalosno je vidjeti da se ova i mnoga druga osnovna ljudska prava uskraćuju ili se nedovoljno poštuju u BiH. Iako se ponekad izazovi čine nepremostivim, postoji nekoliko konkretnih koraka koje BiH može poduzeti kako bi napredovala u pogledu poštivanja ljudskih prava. Kao prvo, BiH treba svoj izborni sistem uskladiti sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava, tako što će omogućiti svim svojim građanima da se kandiduju za izbore za Predsjedništvo BiH i za izbore za Dom naroda na državnom nivou. Dostojanstvo i ljudska prava su prava zagarantovana rođenjem, ali sadašnji sistem diskriminira manjine koje rođenjem ne stiču pravo da budu zastupljene. Drugo, BiH treba ispuniti svoje obaveze prema 100.000 osoba koje su raseljene još od vremena rata, posebno prema 8.000 osoba koje su još uvijek u kolektivnim centrima, tako što će pružiti podršku njihovom povratku ili obezbijediti trajno rješenje njihovog statusa uz pravednu kompenzaciju. Sa ispunjenjem ovih obaveza može se odmah početi - osiguravanjem sredstava za provedbu zakona koji je već usvojio Parlament BiH, kako bi se ova pitanja počela rješavati. Treće, BiH treba energično i u potpunosti implementirati svoje zakone o rodnoj jednakosti i zabraniti diskriminaciju, uskladiti svoje državne i entitetske krivične zakone koji se odnose na trgovinu ljudima, te se više posvetiti projektu Decenija Roma. Zaštita prava grupa koje su ranjivije, uključujući manjine i žene, mora biti prioritet.

Također se moramo fokusirati na oblast ljudskih prava koja je često zanemarena – prava lezbijske, gej, biseksualne i transrodne populacije. Za mnoge ljude je ovo pitanje osjetljivo i postoje mnoge prepreke u pogledu zaštite ljudskih prava gej populacije koje proizilaze iz duboko ukorijenjenih ličnih, političkih, kulturnih i vjerskih ubjeđenja. Opšta deklaracija o ljudskim pravima se odnosi na sve ljude, ne samo na nekolicinu. To što ste žena ili pripadnik rasne, vjerske, plemenske ili etničke manjine, ili pripadnik lezbijske, gej, biseksualne ili transrodne populacije, ne čini vas manje ljudskim bićem. Bez obzira kako izgledamo, odakle dolazimo, ili ko smo – svima nam pripadaju ista ljudska prava i dostojanstvo. Vi ne morate odobravati nečiji način života, ali je od fundamentalne važnosti za funkcionisanje modernog društva da drugima dopustite da žive bez straha od odmazde. Homoseksualnost nije nelegalna u BiH: pa ipak, život homoseksualaca, posebno mladih ljudi je ekstremno težak, te ponekad čak i opasan. Dužnost je vlasti da ovim osobama pruže zaštitu i da im omoguće dostojanstven život koji zaslužuju.

Vidimo da naši prijatelji, komšije i kolege ulažu napore da BiH postane tolerantnije društvo, gdje se poštuje drugo i drugačije, društvo ujedinjeno na idealima i vrijednostima koji su tako elokventno izneseni u Opštoj deklaraciji o ljudskim pravima. Kao američki ambasador, imao sam se priliku sastati sa mnogim aktivistima za ljudska prava u cijeloj BiH i i svjedočiti njihovim neumornim nastojanjima da postižu rezultate. Ima tako mnogo organizacija i ljudi koji dobro rade da ih je jednostavno nemoguće sve pomenuti. Ali svakako još puno posla treba uraditi.

U subotu, kada obilježavamo Dan ljudskih prava, apelujem na vas da razmislite šta ljudska prava znače za vas i šta možete uraditi na promociji tolerancije i razumijevanja u vašoj zajednici. Nadam se da ćete početi tako što ćete odvojiti nekoliko minuta da pročitate Opštu deklaraciju o ljudskim pravima -- ona predstavlja naš najbolji ideal. Primjerak na vašem jeziku možete naći ovdje. Također, apelujem na vas da se uključite u aktivnost ili programe o ljudskim pravima za koje ste najviše zainteresovani.

S ciljem animiranja ljudi da podrže poštivanje ljudskih prava, državna tajnica Clinton ih poziva: “U istorijskim događajima budite na pravoj strani”. SAD je država koja se često borila sa netolerancijom i nejednakošću. Ropstvo je bilo u samom središtu Građanskog rata u SAD. U našoj novijoj istoriji, ljudi u cijeloj Americi su se udružili u kampanje za poštivanje prava žena, autohtonih naroda, rasnih manjina, djece, ljudi sa invaliditetom, imigranata, radnika, itd. Ali, borba za jednakost i pravdu se nastavlja, čak i u SAD.

Obični građani preko društvenih medija i interneta postaju aktivisti za ljudska prava. Nadam se da će se ovaj trend nastaviti i da će ljudi iskoristiti moć moderne tehnologije kako bi osigurali i da se njihov glas čuje i da su njihova ljudska prava poštovana. Bez obzira na vaše motive i metode, molim vas da donesete odluku da se obrazujete i postanete aktivni.

Celebrating Human Rights Day 2011

2011-12-09T11:42:00.000+01:00

On Saturday, we celebrate Human Rights Day, the 63^rd anniversary of the adoption of the Universal Declaration of Human Rights by the United Nations General Assembly. Secretary of State Hillary Clinton called the Declaration “one of the great accomplishments of the last century.” Its strength is the simplicity: that all people are born with basic, inalienable rights. In addition to celebrating the document, we pay tribute to the people and organizations that take these principles and put them in to practice, working tirelessly to promote human rights in our societies, oftentimes under intense pressure. These are the activists we saw pushing for dramatic change in the Middle East, where citizens seek to build sustainable democracies with governments that respect their rights. And also the activists and human rights defenders we see right here in Bosnia and Herzegovina, fighting for the protection of the rights of the disabled, children, ethnic and religious minorities, displaced persons, the victims and families of victims of the war, for the right of ordinary citizens and the media to speak out as they choose, and more.

It is unfortunate to see these and many other examples of basic human rights denied or under pressure in BiH. And while at times the challenges can seem insurmountable, there are a few, concrete steps BiH can take to move forward on its human rights agenda. First, BiH needs to bring its electoral system into line with the European Court of Human Rights ruling by allowing all of its citizens to run for presidential and House of Peoples state-level elections. Dignity and human rights are a person’s birthright, but the current system discriminates against non-represented minorities from the day they are born. Second, BiH should meet its obligations to the 100,000 persons still displaced after the war, especially to the 8,000 still in collective centers, by facilitating their return or providing them a lasting solution with just compensation. Meeting these obligations can start now, by funding legislation already passed by the BiH Parliament that begins to address these issues. Third, BiH should fully and energetically implement its laws on gender equality and banning discrimination, harmonize its state and entity criminal codes relating to human trafficking, and strengthen its commitment to the Roma Decade. Protecting the rights of groups that are more vulnerable, including minorities and women, needs to be a priority.

We must also focus on an area of human rights that is often overlooked -- the rights of lesbian, gay, bi-sexual or transgender people. This issue is sensitive for many people and many obstacles standing in the way of protecting the human rights of gay people rest on deeply held personal, political, cultural, and religious beliefs. The Universal Declaration on Human Rights is addressed to all people, not just a few. Being a woman, being a racial, religious, tribal, or ethnic minority, or being lesbian, gay, bi-sexual or transgender person does not make you less human. No matter what we look like, where we come from, or who we are, we are all equally entitled to our human rights and dignity. You may disagree with how others live but it is essential to the functioning of a modern society that you allow others to live free from the fear of reprisal. Homosexuality is not illegal in Bosnia and Herzegovina: nevertheless, the lives of gay people, particularly those who are young, are extremely difficult and at times even dangerous. It is the duty of the government to protect these individuals and give them the dignity they deserve.

We see our friends, neighbors and colleagues working to make BiH a more tolerant society, respectful of others, united in the ideals and values so eloquently captured in the Universal Declaration on Human Rights. As the U.S. Ambassador, I have had the opportunity to visit with many of human rights activists, all over BiH and to see their relentless efforts and good work. There are so many organizations and people doing good work, there are simply too many to list here. But there is certainly more work to be done.

Saturday, as we celebrate Human Rights Day, I urge you to think about what human rights mean to you and what you can do to promote tolerance and understanding in your community. I hope you will start by taking a few minutes to read the Universal Declaration on Human Rights -- it represents our best ideals. You can find a copy in your language at here. I also urge you to take action, by participating in a human rights event or program that resonates for you.

In exhorting people to support human rights, Secretary Clinton invokes others to: “Be on the right side of history.” The United States is a nation that has repeatedly grappled with intolerance and inequality. Slavery was a central issue in the U.S. Civil War. Later in our history, people from coast to coast joined in campaigns to recognize the rights of women, indigenous peoples, racial minorities, children, people with disabilities, immigrants, workers, and on and on. And the march toward equality and justice continues even in the United States.

Ordinary citizens are using social media and the Internet to become human rights activists. I hope this trend continues, and that people harness the power of modern technology both to make sure that their voices are heard and that their human rights are protected. Regardless of your cause, or your methods, please make the decision to get educated, and get involved.

"Villa Angelina" u Rogatici

2011-11-22T09:32:00.000+01:00

Početkom novembra sam bio u Rogatici na obilježavanju završetka izgradnje centra za socijalno stanovanje za raseljene u ratu u BiH 1992-1995. Bila mi je čast biti sa načelnikom Rogatice, Radomirom Jovičićem, koji je bio naš domaćin, i pomoćnikom ministra za izbjeglice RS, Nenadom Đokićem, pomoćnikom ministra za izbjeglice FBiH, Sulejmanom Alijagićem, austrijskim ambasadorom Donatusom Köckom, te predstavnicima agencije koja je provodila projekat, Hilfswerk Austria International.

Ambasador Moon drzi govor tokom svecane ceremonije otvaranja Centra za socijalno stanovanje u Rogatici

Sa 500.000 $, izgradnju centra je finansirao Biro za stanovništvo, izbjeglice i migraciju američkog State Departmenta (PRM), dok je 33.000 $ dalo Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS, a 85.000 $ Općina Rogatica. U sklopu projekta Energetska efikasnost preduzeća, američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID) također je dala 24.000 $ za postizanje energetske efikasnosti, uključujući toplotnu izolaciju i korištenje kompaktnih fluorescentnih sijalica kojima će vlasnicima stanova biti smanjeni troškove energije.

Projektom su obezbijeđeni novi stanovi za trinaest porodica koje su godinama živjele u teškim uslovima u lokalnom kolektivnom centru. Podjednako je važno da u centru postoje zajedničke prostorije za društvene aktivnosti, kao i za mala preduzeća i profesionalnu obuku – što ovaj centar, kao i sličan centar koji smo nedavno otvorili u Foči za bošnjačke i srpske povratnike, čini pravim primjerom društvenog stanovanja (a ne samo novim kolektivnim centrom).

Ed Findlay iz Biroa za populaciju, izbjeglice i migraciju State Departmenta sa Lenom i Marom Babic

Sada ove raseljene osobe mogu ostaviti iza sebe stari način života i početi ispočetka. Među novim stanovnicima su Lena i Mara Babić čija je kuća u Vojninu (Goražde) uništena 1992. godine. Nakon što su nekoliko godina živjele u napuštenoj kući, sestre su se 2003. godine uselile u kolektivni centar u Rogatici u kojem su živjele sve do useljenja u novi centar za socijalno stanovanje čija je izgradnja tek završena. (Tokom njihovog boravka u kolektivnom centru, posjetila ih je Angelina Jolie, UNHCR-ova ambasadorica dobre volje).

Vida Matović je također napustila svoj dom u blizini Goražda 1992. godine, a posljednjih deset godina pati od teškog oštećenja sluha. U ovom projektu, gospođa Matović ne samo da je dobila novi dom, nego i slušni aparat koji ju je, doslovno, ponovno povezao sa svijetom oko nje. Također sam sretan što je moja vlada mogla pomoći profesoru Radosavu Rosiću, raseljenom iz Sarajeva 1992. godine, kojem je (pored stana) projektom obezbijeđen i kompjuter tako da može nastaviti sa svojim pisanjem. Dodjela ključeva stana njemu i svim novim stanarima centra da bi ušli u nove domove i nove živote za mene je bila izuzetno emotivno iskustvo.

Iako nam je bilo drago otvoriti novi centar za socijalno stanovanje, moramo priznati da je ovaj projekat relativno mali, ako uzmemo u obzir da još 8000 osoba živi u kolektivnim centrima širom BiH. Zajedno sa nedavno završenim projektima za održivi povratak u Višegradu i Foči, ovaj projekat ističe značaj partnerstva između lokalnih vlasti i međunarodne zajednice u promoviranju održivog povratka ili integracije u lokalnu sredinu i zatvaranja kolektivnih centara u BiH.

Načelnik Jovičić opisao mi je tešku ekonomsku situaciju u njegovoj zajednici. On radi na promoviranju investicija i otvaranju novih radnih mjesta u zajednici u kojoj je veoma visoka stopa nezaposlenosti i koja ima vrlo ograničena sredstva. Ove okolnosti čine američki doprinos smještajnim kapacitetima za raseljena lica u Rogatici još značajnijim. Vlada SAD daje čvrstu podršku pravu svakog pojedinca i svake porodice da se dostojanstveno vrate u svoje domove i da imaju jednake šanse za bolji život. Sjedinjene Države i njihovi partneri nastaviće tragati za trajnim rješenjem za građane Bosne i Hercegovine koji su raseljeni tokom rata da bi se osiguralo da nijedan čovjek ne bude zaboravljen na putu BiH na evropskim integracijama.

"Villa Angelina" in Rogatica

2011-11-22T09:23:00.000+01:00

In early November, I traveled to Rogatica to mark the completion of the construction of a social housing project for persons displaced by Bosnia’s 1992-95 war. I was honored to be hosted by Rogatica Mayor Radomir Jovicic and joined by Republika Srpska Assistant Minister for Refugees Nenad Djokic, Federation Assistant Minister for Refugees Sulejman Sulejman Alijagic, Austrian Ambassador Donatus Köck and representatives of the project’s implementer, Hilfswerk Austria International.

Ambassador Moon speaks at the dedication of the Rogatica Social Housing Complex

The center’s construction was funded with $500,000 from the U.S. State Department’s Bureau of Population, Refugees and Migration (PRM) and $33,000 from the Ministry of Refugees and Displaced Persons of the Republika Srpska as well as $85,000 from the Rogatica municipality. The U.S. Agency for International Development (USAID) also contributed $24,000 for energy efficiency measures, including thermal insulation and the use of compact florescent light bulbs that will provide further savings for the home owners in reduced energy costs as part of USAID’s Enterprise Energy Efficiency project.

The project provided new apartments for 13 families who had been living in dire conditions for many years in a local collective center. Just as important, the center has common spaces for social activities as well as small business and vocation training -- making this, like the similar center we recently completed for Bosniak and Serb returnees in Foca, a true example of social housing (and not just a new collective center).

Ed Findlay from the State Department's Bureau of Population, Refugees, and Migration with Lena and Mara Babic

These displaced persons can now leave behind their old lives and begin again. Among the new residents are Lena and Mara Babic whose home in Vojnin (Gorazde) was destroyed in 1992. After living in an abandon house for several years, the sisters moved into the collective center in Rogatica in 2003 where they remained until moving in the new social housing center we just completed. (During their time in the collective center, they were visited by UNHCR Special Ambassador Angelina Jolie.)

Vida Matovic was similarly displaced from her home near Gorazde in 1992 and has suffered from a severe hearing impairment for the past decade. Through this project, Ms. Matovic received not only a new home but also a hearing aid which has literally reconnected her with the world. I am also delighted that my government could help Professor Radosav Rosic, who was displaced from Sarajevo in 1992 and to whom the project provided (besides housing) a computer so that he can continue his writing. My heart was deeply moved to hand these and all the center’s new residents the keys to their new homes and their new lives.

As pleased as we were to open the new social housing center, we must recognize that this project is relatively small compared with the 8,000 persons still living in collective centers throughout Bosnia and Herzegovina. Along with our recently completed projects for sustainable return in Visegrad and Foca, this project underscores the importance of partnerships between local authorities and the international community in promoting sustainable return or local integration and closing Bosnia’s collective centers.

Mayor Jovicic briefed me on the difficult economic situation in his community. He is working to promote outside investment and create new employment opportunities in a community with a very high unemployment rate and very limited resources. These circumstances make the U.S. contribution to housing in Rogatica for displaced citizens all the more meaningful. The United States Government strongly supports the right of every individual and every family to return to their homes with dignity and equal opportunity for a better life. The United States and its partners will continue seeking durable solutions for BiH citizens displaced by war in Bosnia and Herzegovina to help ensure that no one is left behind on Bosnia’s path toward European integration.

Cazin: Govoriti istim jezikom

2011-10-14T15:58:00.000+02:00

Nedavno su me veoma toplo primili polaznici Medrese Džemaludin Čaušević u Cazinu gdje se implementira program učenja engleskog jezika ACCESS uz sponzorstvo SAD. Posjeta je potvrdila moje uvjerenje da naš program engleskog jezika pozitivno utiče na učenike u cijeloj BiH. Kao što sam i rekao učenicima, poznavanje engleskog jezika je ključno za buduće uspjehe, za prosperitet i, što je najvažnije, za uzajamno razumijevanje. Engleski jezik je jezik globalnog poslovanja, obrazovanja i diplomatije, te mladima daje prednost u profesionalnoj karijeri. Ponosni smo što smo bili u prilici pomoći kako bi budući lideri imali vještine koje su im potrebne u vremenu kada BiH zauzima svoje zasluženo mjesto u evropskim i evro-atlantskim institucijama. Podrška koju dajemo svim medresama u BiH kako bi i one mogle ponuditi dodatne časove iz engleskog jezika pokazala se kao mudra investicija u budućnost ove zemlje.

Zahvalan sam direktoru Medrese Enesu Ljubijankiću, bihaćkom muftiji Hasanu ef. Makiću i gospodinu Dariu Juriću, ministru obrazovanja Unsko-sanskog kantona, na toplom prijemu i našem zajedničkom druženju sa učenicima u Cazinu. Njihov muzički nastup, na engleskom jeziku, bio je impresivan, a njihove poruke o identitetu, marljivom radu i prijateljstvu među različitim ljudima bile su inspirativne. Podstičem ove učenike, kao i sve učenike u BiH, da razmisle o pohađanju fakulteta u SAD. Američki koledži i univerziteti rado prihvataju studente iz cijelog svijeta i želimo da što više studenata iz BiH studira na američkim univerzitetima.

Za on-line resurse iz oblasti obrazovanja posjetite: www.educationusa.state.gov i http://www.ac-see.org/

Cazin: Speaking a Common Language

2011-10-14T15:57:00.001+02:00

Recently, I received a very warm reception from the U.S.-sponsored ACCESS English-language program students at the Dzemaludin Causevic Medresa in Cazin. My visit confirmed to me that our English-language programming is having a positive impact on students throughout BiH. As I told the students, knowing English is key to future success, prosperity, and most importantly mutual understanding. English is the language of global business, education, and diplomacy and gives students a head start in the professional careers and we are proud to be able to help give BiH’s future leaders the skills they will need when BiH takes its rightful place in European and Euro-Atlantic institutions. The support that we provide to all medressas in BiH so that they can offer extra English instruction is a wise investment in the future of this country.

I am thankful to Medresa Director Enes Ljubijankic, Bihac Mufti Hasan ef. Makic, and Una-Sana Cantonal Minister of Education Dario Juric for their warm welcome and for joining me and the students in Cazin. The musical presentation by the students, in English, was impressive and their message of identity, hard work, and friendship between peoples of different backgrounds was inspirational. I encouraged the students, as I encourage all students in BiH, to consider attending a university in the U.S. American colleges and universities are welcoming to students from all over the world, and we need and want more students from BiH to study with American students.

For on-line educational resources, please visit: www.educationusa.state.gov and http://www.ac-see.org/.

Američki učenik u Banjaluci

2011-10-14T15:52:00.000+02:00

Moja prva posjeta Banjalučkoj gimnaziji još jednom je potvrdila značaj programa obrazovne razmjene. Po prvi put u novijoj istoriji gimnaziju pohađa jedan učenik iz Amerike. Zahvaljujem Nicku Frazeru što je izabrao da dođe u BiH (on je iz države Maine) i da provede godinu na školovanju u Banjaluci. Siguran sam da će biti sjajan ambasador SAD u ovom gradu. Posebno mi je drago što mi se tokom sastanka sa nekoliko učenika i profesora u gimnaziji pridružio ministar obrazovanja RS Anton Kasipović. Također sam zahvalan Zoranu Pejašinoviću, direktoru gimnazije, koji uskoro ide u zvaničnu posjetu SAD da se na licu mjesta upozna sa obrazovnim sistemom u SAD. Ovo, međutim, nije sve kada je riječ o našoj saradnji sa edukatorima u BiH. Tu je i Kammi Sheeler, asistentica za engleski jezik, koja je u zemlji zahvaljujući programu Fulbright kojeg sponzorira Ambasada SAD. Ona će raditi u sklopu Pedagoškog zavoda u Banjaluci na poboljšanju znanja u oblasti engleskog jezika.

Ambasador Moon i Nick Frazer u Banjaluckoj gimnaziji

Bez obzira gdje se nalazio u BiH, primijetio sam da svi učenici žele više mogućnosti za obrazovanje i priliku da nauče engleski jezik. Uvijek me pitaju šta je neophodno i kako je uopšte moguće studirati u SAD. Naglašavam da su SAD otvorene za studente i učenike iz BiH i da bih lično volio da više studenata iz BiH studira u SAD. Raznolikost čini SAD bogatijom, a razna iskustva koja će studenti sa sobom donijeti u BiH ovoj zemlji će osigurati sredstva neophodna da postane prosperitetnija i da bude bolja za sve svoje građane.

Za on-line resurse iz oblasti obrazovanja posjetite: www.educationusa.state.gov i http://www.ac-see.org/.

An American Student in Banja Luka

2011-10-14T15:50:00.000+02:00

My first visit to Banja Luka Gimnazija was another eye-opening visit that reinforced for me the importance of educational exchanges. For the first time in recent history, we have an American high school student studying with the other students at the Gimnazija. I thank Nick Frazer for choosing to come to BiH (from the state of Maine) and to spend a year studying in Banja Luka, and I am sure he will be an outstanding ambassador of the U.S. in Banja Luka. I was particularly pleased that the RS Minister of Education Anton Kasipovic was able to join me at the Gimnazija for a meeting with several students and teachers. I am also thankful to Zoran Pejasinovic, Principal of the Gimnazija, who will be going on an official visit to the U.S. to get a firsthand look at the U.S. education system. But that is not all in terms of our cooperation with educators in BiH. We now have Kammi Sheeler, a Fulbright English Teaching Assistant sponsored by the U.S. Embassy, working with the Pedagogical Institute in Banja Luka to help improve the region’s English language.

Ambassador Moon and Nick Frazer at Banja Luka Gimnazija

Regardless of where we are in BiH, I have noticed that all students want educational opportunities and the chance to learn English. I am always asked by them what it takes and how one goes about studying in the U.S. I stress that the U.S. is open to BiH students, and I personally want more BiH students to study in America. Diversity makes American richer, and the diversity of experience that the students will bring back here will give this country the tools it needs to become more prosperous and a better place to live for all its people.

For on-line educational resources, please visit: www.educationusa.state.gov and http://www.ac-see.org/

Prijedor: BiH has the people and resources to succeed

2011-10-07T17:33:00.000+02:00

Successful entrepreneurship and a vibrant private sector are critical for Bosnia and Herzegovina’s European future. I am always impressed when I meet with Bosnia and Herzegovina’s brightest business leaders, and this trip was no exception. My visit to the Sconto-Prom furniture company in Prijedor and meeting with entrepreneurs in Banja Luka encouraged me that even though much work is left to be done to create a more favorable business environment, Bosnia and Herzegovina has the people and the resources to succeed.

At Sconto-Prom’s headquarters, I received a warm welcome and detailed overview of the firm’s growth from its energetic Director Elizabeta Josipovic. I mentioned that Bosnia and Herzegovina has the people to succeed, and Mrs. Josipovic fits the bill. In fact, she will be a participant in the U.S. Department of State’s “Invest for the Future” conference in Zagreb, a forum later this month that will attract some of the most competent female entrepreneurs from the region.

Mrs. Josipovic’s commitment to working in both entities of Bosnia and Herzegovina and Sconto-Prom’s ties to the global market are particularly important. Sconto-Prom produces furniture for international companies like IKEA, a model that has enabled the Prijedor firm to expand its business and employ more than 600 workers of all faiths, many of them returnees. Yet, larger firms like Sconto-Prom are not the only ones in Bosnia and Herzegovina that enjoy success. The young entrepreneurs with whom I met had taken the initiative to start or manage smaller businesses that, despite several obstacles, continue to improve their operations in various sectors – banking, agriculture, and textiles.

Of course, the growth of the private sector is not without challenges. As the group of entrepreneurs told me, corruption, public sector interference in business operations, and a difficult regulatory environment have all had an adverse impact on their businesses. A decrease in foreign investments has also hindered companies’ ability to modernize and expand. The U.S. Embassy will continue to work with Bosnian officials to create a better business environment and stimulate a more favorable investment climate. With talented executives like Mrs. Josipovic and a crop of committed entrepreneurs, Bosnia and Herzegovina’s economic future should only be brighter as the country proceeds towards integration in the European community.

Prijedor: BiH ima ljudske i prirodne resurse za uspjeh

2011-10-07T17:31:00.000+02:00

Uspješno poduzetništvo i energičan privatni sektor su ključni uslov za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine. Uvijek me impresioniraju susreti sa sposobnim bh. menadžerima, te u tome pogledu ni ovo putovanje nije bilo izuzetak. Moja posjeta fabrici namještaja Sconto-Prom iz Prijedora, te susret sa poduzetnicima u Banjaluci učvrstili su me u uvjerenju da, iako još puno treba uraditi na stvaranju povoljne poslovne klime, Bosna i Hercegovina ima ljudske i prirodne resurse za uspjeh.

Nakon srdačne dobrodošlice u sjedištu firme Sconto-Prom, energična direktorica Elizabeta Josipović dala mi je detaljan pregled razvitka firme. Već sam rekao da Bosna i Hercegovina ima ljude koji mogu biti uspješni, a gospodja Josipović je zasigurno jedna od njih. Ona će, također, sudjelovati na konferenciji u Zagrebu koju organizuje State Department pod nazivom :”Investiranje za budućnost” na kojoj će se krajem ovog mjeseca sastati neke od najsposobnijih žena-poduzetnika iz regije.

Posebno je važno opredjeljenje gospođe Josipović da posluje u oba entiteta Bosne i Hercegovine i da Sconto-Prom veže za svjetsko tržište. Sconto-Prom pravi namještaj za medjunarodne firme kao što je IKEA, a to je model koji je omogućio ovoj kompaniji iz Prijedora da proširi svoje poslovanje i zaposli više od 600 radnika svih etničkih grupa, od kojih su mnogi povratnici. Ipak, nisu samo velike firme poput Sconto-Proma uspješne. Mladi poduzetnici sa kojima sam se susreo su inicirali formiranje ili rukovođenje manjim firmama koje, uprkos brojnim preprekama, nastavljaju da poboljšavaju svoje poslovanje u različitim sektorima – bankarstvu, poljoprivredi ili tekstilu.

Naravno da razvoj privatnog sektora nije bez izazova. Kao što mi je rekla jedna grupa poduzetnika, korupcija, uplitanje javnog sektora u poslovanje firmi i poslovno okruženje opterećeno regulativama imali su negativan učinak na njihovo poslovanje. Smanjenje stranih investicija takodjer predstavlja prepreku u pogledu modernizacije i širenja kompanija. Ambasada SAD će i dalje raditi sa zvaničnicima BiH na stvaranju boljeg poslovnog okruženja i stimulisanju povoljnijije klime za ulaganje. Sa talentovanim direktorima, kao što su gospodja Josipović i plejada odlučnih poduzetnika, ekonomska budućnost BiH bi trebala postajati svjetlija kako zemlja bude odmicala na svom putu ka integraciji u evropsku zajednicu.

Jajce: Napredak u borbi protiv mina

2011-09-16T13:55:00.000+02:00

Eliminisanje prijetnje od mina u Bosni i Hercegovini je od ključne važnosti, ne samo za zaštitu ljudskih života, nego i za razvoj ekonomije. Zato mi je drago što sam imao priliku prisustvovati ceremoniji povodom deminiranja lokacije u blizini Vlasinja. Sa načelnikom obližnjeg grada Jajca, Nisvetom Hrnjićem, razgovarao sam 25. avgusta, na ceremoniji organiziranoj u čast vraćanja nedavno deminiranog područja općinskim vlastima Jajca – to je projekat kojeg su Sjedinjene Države finansirale sa više od 500.000 dolara (SAD su, od završetka rata, u deminiranje uložile više od 100 miliona dolara.)

Na ceremoniji su nam se pridružili članovi Komisije BiH za deminiranje, Mustafa Pašalić i Zlatko Horvat, kao i brojni općinski zvaničnici i predstavnici međunarodne zajednice. Demineri su upravo završili proces uklanjanja više od 150 odskočnih mina – one spadaju među najopasnije protupješadijske mine – nekoliko stotina kilometara od naselja u kojem živi oko 1000 povratnika.

U selu su nas dočekali i iz sela ispratili nekoliko djece i roditelja koji su stajali pored puta i mahali nam, dok je iznad nas bilo bistro plavo nebo. Tokom ceremonije, u ime svoje zemlje izrazio sam saučešće porodici deminera Miroslava Kubure koji je tragično izgubio život padom sa obližnje litice. Sjetili smo se i 600 muškaraca, žena i djece koji su od 1996. godine nastradali od mina u BiH. Njihove smrti nas podsjećaju na opasnost koju predstavljaju mine i hrabrost onih koji ih uništavaju – hrabrost za koju smo im zahvalni.

SAD će i dalje podržavati pravo svih osoba, raseljenih tokom rata, da se vrate svojim kućama, a da se ne moraju bojati mina, kao i njihovo pravo na potragu za boljim životom.

Jajce: Progress in the Fight Against Mines

2011-09-16T13:53:00.000+02:00

Removing the threat of mines in Bosnia and Herzegovina is vitally important, not just for protecting human life, but also for building the economy. That’s why I’m pleased to have had the opportunity to attend a ceremony marking the removal of mines at a site near Vlasinje. The mayor of nearby Jajce, Nisvet Hrnjić, and I spoke at a ceremony on August 25 marking the return of a site recently demined to the Jajce municipal government -- a project to which the United States donated more than $500,000 (the U.S. has spent about $100 million on mine cleanup in BiH since the war).

At the ceremony, we were joined by BiH Demining Commissioners Mustafa Pašalić and Zlatko Horvat, as well as dozens of other demining municipal officials and representatives of the international community. The deminers had just finished removing more than 150 bounding mines -- one of the most dangerous types of anti-personnel mines -- a few hundred meters from a settlement with about 1,000 returnees.

We entered and left the village under bright blue skies and with the cheers of the dozens of children and their parents lining the road. During the ceremony, I offered the condolences of my nation to loved ones of deminer Miroslav Kubura who died tragically after falling from a nearby cliff. We also remembered the 600 other men, women, and children killed in mine accidents throughout BiH since 1996. Their deaths remind us of the danger posed by landmines and the courage of those who remove them – courage for which we are all grateful.

The U.S. will continue to support the right all persons displaced by war to return home free from the threat of landmines and the right to seek for themselves a better life.

Korisne aktivnosti

2011-09-12T10:08:00.000+02:00

Šljive su vjerovatno najpopularnije i najomiljenije voće u Bosni i Hercegovini. Svake godine se na tone šljiva izvozi u sve dijelove Evrope, čak i u Rusiju. Moja supruga i ja smo nedavno imali zadovoljstvo posjetiti 38. Sajam šljive koji se održava svake godine, a koji je poznat i kao gradačački Sajam poljoprivrede i prehrambene industrije. Na desetine farmera, poljoprivrednih proizvođača i mnogih drugih pojedinaca izlagali su svoje proizvode i takmičili se za sajamske nagrade. Gradačac je prekrasan istorijski grad smješten u brdovitom dijelu sjeverne Bosne. USAID je dao podršku mnogim poljoprivrednim projektima u ovom regionu, uključujući projekat pružanja pomoći farmerima invalidima i mikrokreditni program za žene poljoprivredne proizvođače.

Na ovom putovanju smo Danuta i ja također posjetili Tuzlu i Živinice. Sastali smo se sa načelnikom Imamovićem u Tuzli, načelnikom Imširovićem u Gradačcu i načelnikom Muratovićem u Živinicama. Sva tri načelnika marljivo rade da bi zadovoljili potrebe svojih lokalnih zajednica, uključujući promociju novih ideja za otvaranje radnih mjesta i iznalaženje dodatnih sredstava za finansiranje projekata u zajednici.

Svaki načelnik sa kojim sam se susreo u Bosni i Hercegovini jasno je govorio o ozbiljnim ekonomskim izazovima, posebno o nedovoljnom finansiranju, visokoj stopi nezaposlenosti i manjku ekonomskih aktivnosti. Najbolji među ovim načelnicima ove izazove pretvaraju u šanse. USAID je kroz projekat GAP sarađivao sa određenim brojem općina na unapređenju vladinih ustanova. Ove općine moraju osigurati isti iznos koji se osigura kroz ovaj projekat da bi se izgradile ili obnovile vladine ustanove koje, zauzvrat, unapređuju usluge lokalnom stanovništvu i odgovaraju na potrebe zajednica.

Također smo se sastali sa liderima nekoliko NVO koje marljivo rade na pružanju usluga u svojim zajednicama, što je slučaj sa mnogim drugim NVO sa kojima sam se susretao. Drago nam je što možemo pomoći ovakvim organizacijama koje - u ovom konkretnom slučaju – pomažu Romkinjama, osiguravaju mikrokredite ženama poljoprivrednim proizvođačima, nude psihološku i druge vrste pomoći ženama koje su potresene užasnim ratnim dešavanjima, osiguravaju esecijalnu pomoć žrtvama koje su stradale od mina, te provode razne aktivnosti u zajednicama. Odajem priznanje ovim i mnogim drugim posvećenim građanima koji marljivo rade svaki dan uz malu ili nikakvu nadoknadu i tako služe svojim sugrađanima.

Konačno, upoznali smo pet mladih stanovnika Tuzle koji su sudjelovali u akademskim programima koje finansira Američka ambasada, a koji su kreirani za profesore iz BiH koji gostuju na američkim univerzitetima ili za učenike koji godinu dana provode sa porodicama u Americi gdje pohađaju srednju školu. Profesori su nam govorili o tome kako im je ovo iskustvo koristilo da unaprijede metode podučavanja i pristup studentima. Dvoje srednjoškolaca opisalo nam je kako im je ovo iskustvo promijenilo živote. Jedna učenica nam je čak rekla da planira da se kandiduje za predsjednicu BiH jednog dana!

Bez obzira radi li se o srednjoškolcima ili izabranim općinskim načelnicima, jako je lijepo kada upoznate ljude poput ovih koji strastveno koriste svoje vještine da bi ovdje izgradili svjetliju budućnost. Jedva čekam da razgovaram i sa drugim ljudima u BiH koji kreativno rade na rješavanju problema u svojim zajednicama. Slobodno podijelite vaša iskustva u dijelu ovog bloga rezervisanom za komentare.

Fruitful Efforts

2011-09-12T10:05:00.003+02:00

Plums are probably Bosnia and Herzegovina’s most famous and popular fruit. Each year, tons of them are exported all over Europe and even as far as Russia. My wife and I recently had the pleasure to visit the 38^th annual “Plum Festival,” otherwise known as the Gradacac Agriculture and Food Products Fair. Dozens of farmers, agricultural product enterprises, and many others exhibited their products and competed for prizes. Gradacac is a beautiful, historic city in the rolling hills of northern Bosnia. USAID has supported many agricultural projects in this region including a project to help disabled farmers and a microcredit program for women farmers.

On this trip, Danuta and I also visited Tuzla and Zivinice. We met with Mayor Imamovic in Tuzla, Mayor Imsirovic in Gradacac and Mayor Muratovic in Zivinice. All three mayors are working hard to serve the needs of their communities including through their promotion of new ideas for creating jobs and raising additional funding for community projects.

Every mayor I have met in Bosnia and Herzegovina has made clear the serious economic challenges they face, especially insufficient funding, high unemployment, and the lack of economic activity. The best of these mayors turn these challenges into opportunities. USAID’s GAP program has worked with participating municipalities to improve government facilities. The municipalities must provide matching funding to construct or restore government facilities that improve services to local citizens and respond to the needs of the communities.

We also met with the leaders of several NGOs, who like many others I have met, are working hard to serve their communities. We are pleased to assist such organizations, which – in the case of this trip – support the needs of Roma women, provide microcredit to women farmers, offer psychological and other support to women traumatized by horrific events during the war, provide essential assistance to land mine victims and other community activities. I salute these and the many other dedicated citizens who work hard every day with little or no compensation to serve their fellow citizens.

Finally, we met with five young residents of Tuzla who had participated in U.S. Embassy-sponsored academic programs for professors at American universities or had lived for a year with American families and attended high schools. The professors told us how their experiences were helping them to improve teaching methods and approaches. The two high school students described how their experiences had changed their lives. One of them told us she now planned to run for president of BiH one day!

From high school students to elected city mayors, it’s wonderful to meet people like this who are passionate about using their skills to build a brighter future here. I’m eager to learn from others in BiH who are working creatively to solve problems in their own communities. Feel free to share examples in the comments section of this blog.

Deset godina poslije: Jaci od straha

2011-09-10T09:58:00.000+02:00

U nedjelju se navršava deset godina otkako su građani Bosne i Hercegovine, zajedno sa svima drugima, gledali kako teroristi napadaju Sjedinjene Države i cijeli svijet. Dok se sjećamo tog dana, prisjećamo se onih koji su nas napustili, njihovih porodica i najmilijih i odajemo počast svim žrtvama terorizma u svakoj zemlji svijeta.

Najbolje ćemo ih se sjećati ukoliko ostanemo budni i ujedinjeni da bismo spriječili nove napade i žrtve. Teroristi širom svijeta nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve. Mnoge su zemlje zajedno reagovale da bi smanjile prijetnju terorizma. Zajedničkim djelovanjem, značajno smo smanjili kapacitete terorističkih grupa. Sjedinjene Države ostaju posvećene radu sa partnerima širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, da bi se suočili sa i suprotstavili nasilnim ekstremistima.

Što je najvažnije, danas smo jači nego što smo bili prije deset godina. Više smo ujedinjeni, bolje povezani, više posvećeni i bolje pripremljeni za odbranu naših građana, ideala i dostojanstva od onih koji žele ubijanjem promovirati svoje ciljeve. Međutim, uprkos našim uspjesima u borbi protiv nasilnih ekstremista koji žele uništiti demokratske vrijednosti, osnovna ljudska prava i nametnuti svoje izopačene vrijednosti, borba mora trajati još dugo. Mi moramo i bićemo posvećeni i dalje našim osnovnim vrijednostima i odlučno se boriti protiv ovih prijetnji.

Iako tragedije i sukobi ponekad ističu razlike, zajedničko je gledanje u Sjedinjenim Državama da naša nacija svoju snagu crpi iz raznolikosti, različitih rasa i religija koje djeluju zajedno, kao jedinstvena nacija, udružene u potrazi za još boljom unijom. Da bi se porazio terorizam, pojedinci, zajednice i države moraju pokazati da su jači od straha, da je njihovo jedinstvo jače od njihovih razlika.

Ljude koji su bili žrtve terorizma širom svijeta nije paraliziralo nasilno djelovanje nekolicine; naprotiv, oni su se fokusirali na potragu za boljim životom za sebe i svoju djecu, boljim obrazovanjem, novim ekonomskim šansama i poboljšanjem sistema upravljanja. Oni ustvari rade da bi pokazali da su jači od straha.

Dok se približava ova godišnjica, sjećamo se i iskrene reakcije građana BiH. Kada su se dogodili napadi, građani širom BiH slali su telegrame, poruke i cvijeće Američkoj ambasadi izražavajući saučešće. Našli su vremena, iako su se još oporavljali od strašnoga rata kroz koji su prošli, da izraze suosjećanje s nama u našoj tragediji. U jednim lokalnim novinama objavljena je fotografija od 12. septembra koja ne prikazuje uništenje, nego prijateljstvo – jednostavna, rukom napisana poruka sa cvijećem, u kojoj stoji “vi ste u našim srcima”, uz potpis “Sarajka”.

Sjedinjene Države vam zahvaljuju na suosjećanju i podršci prije deset godina. Dok se zajedno sjećamo žrtava terorizma, odajemo počast i slavimo našu snagu na putu ka boljem svijetu kojim koračamo rame uz rame.

Ten Years Later: Stronger Than Fear

2011-09-10T09:55:00.001+02:00

Ten years ago this Sunday, the people of Bosnia and Herzegovina, like people everywhere, watched as terrorists attacked the United States and in effect the entire world. As we reflect on that day, we remember those we lost, their families and their loved ones, and we honor all victims of terrorism, in every nation around the world.

We honor them best by remaining vigilant and united to prevent new attacks and victims. Terrorists worldwide have failed to achieve their goals. Countries have responded collectively to reduce the threat of terrorism. Through those joint efforts, we have sharply reduced the capabilities of terrorist groups. The United States remains committed to working with partners around the world, including Bosnia and Herzegovina, to confront and counter violent extremists.

Most importantly, we are stronger today than we were ten years ago. We are more united, better connected, more committed and better prepared to defend our people, ideals and dignity against those who seek to use murder to further their goals. However, despite our successes against violent extremists who want to destroy democratic values, undermine basic human rights and impose their perverted values, the struggle will continue for many years. We must and will remain committed to our core values and persevere in defeating these threats.

While tragedy and conflict can sometimes highlight differences, it is a common notion in the United States that our nation draws its strength from its diversity, from many people of different races and different religions working together as one nation, joined in pursuit of a more perfect union. To defeat terrorism, individuals, communities, and nations must show they are stronger than fear; that their unity is stronger than their differences.

Far from being paralyzed by the violent actions of a few, people who have been victims of terrorism around the world have responded by focusing on pursuing better lives for themselves and their children; achieving greater levels of education; creating new economic opportunities; and improving the systems that govern them. Working, in effect, to show they are stronger than fear.

As this anniversary approaches, we also remember the heartfelt reaction from the people of Bosnia and Herzegovina. When the attacks occurred, citizens throughout BiH sent cards, notes and flowers to the U.S. Embassy showing their sympathy and compassion. Still recovering from their own heartbreaking war, they took time to offer condolences for our tragedy in the U.S. Just one example was shown in a local newspaper, which ran a photo September 12^th, not of destruction, but of friendship – a simple, handwritten note with flowers, saying “our hearts are with you” and signed “Sarajka.”

The United States thanks you for your sympathy and support ten years ago. While together we remember the victims of terrorism, we honor and celebrate our resilience in moving forward side by side toward a better world.

Iftar kod Ambasadora Moona

2011-08-11T14:42:00.000+02:00

Ambasador Patrick Moon i Muftija Husein ef. Kavazovic

U četvrtak smo supruga i ja imali tu čast da budemo domaćini na iftaru u našoj rezidenciji, gdje smo ugostili naše priajtelje ne samo iz Islamske zajednice, nego i lidere iz katoličke, jevrejske i pravoslavne zajednice. Ovo posebno okupljanje bilo je šansa da se povežemo kao prijatelji i da razgovaramo o našim zajedničkim vrijednostima i željama za budućnost BiH. Bosnu i Hercegovinu, kao i Sjedinjene Američke Države, ima tu sreću da je odlikuje vjerska, kulturna i etnička raznolikost. Za vrijeme večere fokusirali smo se na važnost pružanja podrške mladim liderima koji su predani uspostavi i njegovanju dobrih odnosa među etničkim skupinama. Kada imamo priliku da zajednički proslavljamo tradicije poput ove, jačamo naše veze kao prijatelji i kao države. Objavljujem nekoliko fotografija sa iftara, te moje kratko obraćanje za vrijeme večere.

Muftija Husejin ef. Smajic, Zamjenik Ambasadora Jonathan Moore, Fra. Mato Zovkic.

"Dobrodošli. Zahvalan sam vam, posebno onima koji poste, što ste prihvatili moj poziv da večeras budete u mojoj rezidenciji.

Kao što znamo, prema islamskoj tradiciji, svrha ramazanskog posta je da vjernici kroz samoodricanje i milosrđe prema drugima budu na poseban način posvećeni vjeri i bliže Bogu. Kako smo se mi sastali ovdje, tako se muslimani u cijelom svijetu sastaju da u određeni čas prekinu post i iftare, baš kao što ćemo i mi večeras.

Organizujući ovaj multikonfesionalni iftar, iskazujemo poštovanje prema islamskoj tradiciji posta koja predstavlja dio čovjekovog putovanja do pomirenja sa Bogom i sa ljudima – tradicija koja je zajednička svim velikim abrahamskim religijama čiji su predstavnici večeras ovdje.

Od samog početka Islam je uvažio međureligijsko porijeklo posta. U drugom poglavlju u Kuranu, Bog vjernicima objavljuje da je post propisan njima, kao i onima prije njih. Većina učenjaka smatra da se ovaj dio odnosi na jevrejsku tradiciju posta za vrijeme Roš Hašane i posta za vrijeme Jom Kipura. Ove jevrejske tradicije inspirisale su i Veliki post – za hrišćane sveti mjesec posta i pomirenja prije uskršnjeg slavlja.

Kao i kod drugih vjera, postom se obogaćuje duhovnost, jača disciplina i svijest o Božijoj milosti.

Večeras smo se ovdje okupili kao građani BiH – kao muslimani, hrišćani i jevreji – i kao Amerikanci koji predstavljaju ove i mnoge druge vjere. Sastali smo se da izrazimo poštovanje prema vjernicima koji putem posta i pomirenja nastoje biti bliže Bogu.

Ovdje smo također i kao djeca istog Boga koja teže mirnoj i prosperitetnoj budućnosti Bosne i Hercegovine, kako bismo učvrstili naše opredjeljenje za pomirenje i približavanje jednih drugima.

Još jednom, hvala vam na dolasku. Iskreno se nadam da ćete uživati u tradicionalnom iftaru kojeg je pripremilo osoblje moje rezidencije.

Gospoda Danuta Moon i Dr. Vesna Jurisic

Iftar at the Ambassador's Residence

2011-08-11T14:29:00.000+02:00

Ambassador Patrick Moon with Mufti Husein Kavazovic

On Thursday, my wife and I had the honor of hosting in our residence an Iftar for some of our good friends from not only the Islamic community, but also Catholic, Jewish and Orthodox leaders. This special meal allowed us to reconnect as friends and reflect on our common values and aspirations for BiH. Bosnia and Herzegovina, like the United States, is fortunate to have so much religious, cultural and ethnic diversity. Part of the dinner discussion focused on the importance of supporting young leaders who are committed to establishing and maintaining good relations between ethnic communities. We are stronger as nations and as friends when we have the chance to celebrate traditions like this together. I’ve posted some photos below from our dinner, plus remarks that I gave during the meal.

From left, Public Affairs Officer Tom Mesa, Dr. Zilka Spahic Siljak, Prof. Dr. Ismet Busatlic, Human Rights Officer Steve Gillen, and Muharem ef. Omerdic.

Remarks for Ambassador’s Iftar, August 4

"Welcome. Thank you for coming. I am grateful, especially to those observing the fast, that you accepted our invitation to spend this evening with us in my residence.

"As you know, according to Islamic tradition, the fast of Ramadan is intended to re-dedicate believers to the faith through self-sacrifice and charity and to bring them closer to God. As we gather, the breaking of the fast is being celebrated by Muslims throughout the world with Iftar dinners, like ours here tonight.

"Through this inter-faith Iftar, we pay our respects to Islam’s tradition of fasting as part of humanity’s journey toward reconciliation with God and with others – a tradition common to all the great Abrahamic religions represented here.

"From the beginning, the inter-faith origins of fasting have been recognized by Islam. In the second chapter of the Qur'an, God proclaims that "fasting has been written down upon you, as it was upon those before you.” This passage is believed by most scholars to refer to the Jewish traditions of feasts during Rosh Hashanah and fasts during Yom Kippur. Those Jewish traditions also inspired Lent -- Christianity’s holy month of fasting and reconciliation before the Easter feast.

"As in other faiths, fasting is used to increase spirituality, discipline and consciousness of God’s mercy.

"We gather here tonight as citizens of Bosnia and Herzegovina -- as Muslims, Christians, and Jews -- and as Americans representing these and many other faiths. We gather here to pay our respects to the believers who strive through fast and reconciliation to come closer to God.

"We gather here also, as children of the same God, who strive for a peaceful and prosperous future for Bosnia and Herzegovina, to re-dedicate ourselves to reconciliation and to bringing ourselves closer to each other.

"Thank you again for coming. I truly hope that you will enjoy this traditional Iftar meal prepared by my staff."

From left: Mufti Husejin Smajic, Deputy Chief of Mission Jonathan Moore, The Rev. Mato Zovkic, Mr. Vahid Fazlovic and Mr. Fikret Karcic.

Mrs. Danuta Moon and Dr. Vesna Jurisic

Embassy Sarajevo Sends a Basketball Team to Montenegro

2011-08-09T15:11:00.001+02:00

(Lokal jezik)

Last week, the Embassy sent eight young men and women plus their coach to a basketball camp in Montenegro. The players came from Jajce, Stolac, Gorazde, Tuzla, and Bijeljina and represented both a wide spectrum of skills and ethnic backgrounds. Within minutes of meeting each other in Sarajevo, it became clear that they all shared a common passion: basketball. This is further proof of my belief that despite some of the divisive rhetoric we continue to hear in Bosnia and Herzegovina, the citizens of this country are willing and able to focus on their common future, not their broken past.

After arriving in Sarajevo, the players traveled to Bar, Montenegro, where coaches and players from Georgetown University’s renowned basketball team (including Montenegro native Sead Dizdarevic) offered tips and training on not only basketball, but also leadership. Players from Bosnia and Herzegovina were mixed with other young basketball players from Montenegro, Kosovo, and Macedonia. They had the chance to improve their jump shots and also their ability to lead other young people in creating the changes this region needs to enjoy the benefits of the European Union and NATO.

When the students returned to Sarajevo on Friday, it was obvious that they had formed close friendships. I am eager to see what they can do with their new skills. I want to personally congratulate our coach, Vladimir Micanovic, from Tuzla, as well as his team: Dejan Kokorus and Marko Manojlovic, from Bijeljina; Inra Lapo from Gorazde; Lamija Subasic from Tuzla; Edis Redzic and Lejla Kasum, from Jajce; and Stolac residents Damir Matic and Ilija Perutina.

Američka ambasada poslala košarkaše u Crnu Goru

2011-08-09T15:09:00.001+02:00

(English version)

Prošle sedmice je ambasada poslala osam mladića i djevojaka i njihovog trenera u košarkaški kamp u Crnoj Gori. Igrači su iz Jajca, Stoca, Goražda, Tuzle i Bijeljine. Oni predstavljaju širok spektar talenta i različitog su etničkog porijekla. Samo nekoliko minuta nakon upoznavanja u Sarajevu, bilo je jasno da dijele zajedničku strast prema košarci. Ovo je još jedan dokaz u prilog mom vjerovanju da uprkos retorici o podjelama koju i dalje čujemo u Bosni i Hercegovini, građani ove zemlje žele i mogu se fokusirati na zajedničku budućnost, a ne na prošlost punu podjela.

Nakon dolaska u Sarajevo, igrači su otputovali za Bar u Crnoj Gori, gdje će im treneri i igrači iz poznatog košarkaškog tima sa Univerziteta Georgetown (uključujući Crnogorca Seada Dizdarevića) ponuditi savjete i održati trening ne samo iz košarke, nego im govoriti i o liderstvu. Igrači iz Bosne i Hercegovine igrali su zajedno sa mladim košarkašima iz Crne Gore, Kosova i Makedonije. Imali su priliku raditi na skok šutu, ali i učiti o tome kako voditi druge mlade ljude u proces promjena koji je neophodan da bi ovaj region uživao u blagodetima Evropske Unije i NATO saveza.

Kada su se učenici u petak vratili u Sarajevo, bilo je očigledno da su stvorili čvrsta prijateljstva. Jedva čekam da nam pokažu šta su novo naučili. Želim lično čestitati našem treneru Vladimiru Mičanoviću iz Tuzle, kao i njegovom timu: Dejanu Kokorušu i Marku Manojloviću iz Bijeljine; Inri Lapo iz Goražda; Lamiji Subašić iz Tuzle; Edisu Redžiću i Lejli Kasum iz Jajca; te Stočanima Damiru Matiću i Iliji Perutini.

The Power of the Silver Screen

2011-08-04T17:30:00.000+02:00

Reception: Ambassador Moon talks with festival director Miro Purivatra
and American director Joshua Marston

Over the last two weeks, Sarajevo was transformed into a true “city of film” during the Sarajevo Film Festival. Now in its 17th year, the SFF is an enduring symbol of the power of culture to bring people together. My wife and I enjoyed the films, walked the red carpet, and hosted a star-studded reception in honor of festival director Miro Purivatra and his dedicated team.

Trebinje: Audiences in Trebinje join director Dan Sturman for a screening of

Soundtrack for a Revolution.

2011 also marked the first year that the Embassy sponsored a specific film. Soundtrack for a Revolution, a documentary film that tells the story of the American Civil Rights Movement through its music, was the first movie to be shown at the new SFF venue, Lasko Summer Nights. Co-director Dan Sturman and documentary film expert Sandra Ruch visited Bosnia and Herzegovina through the State Department’s Documentary Film Showcase, which brings award-winning American documentaries to audiences around the world in order to show a more complex picture of the United States. During their stay in Bosnia and Herzegovina, Dan and Sandra crossed the entire country, talking to young people and film professionals in Sarajevo, Banja Luka, Brcko, Mostar, Trebinje, Siroki Brijeg, and Gorazde. In this way, we shared this film with enthusiastic audiences in smaller towns that lack the glitz of the film festival but share the same hunger for culture.

Moć filmske industrije

2011-08-04T17:20:00.000+02:00

Ambasador Moon razgovara sa direktorom Festivala Mirom Purivatrom i američkim režiserom Joshuaom Marstonom

U posljednje dvije sedmice, Sarajevo je postalo istinski “grad filma” tokom Sarajevo film festivala. Sarajevo film festival, ove godine sedamnaesti po redu, trajni je simbol moći koju kultura ima u spajanju ljudi. Moja supruga i ja uživali smo u filmovima, hodali crvenim tepihom i priredili prijem na kojem je bilo puno filmskih zvijezda, a koji je bio posvećen direktoru Festivala, Miri Purivatri i njegovom predanom timu.

Trebinje: Publika u Trebinju pridružila se režiseru Danu Sturmanu na prikazivanju filma Soundtrack for a Revolution

2011. godina je također bila prva godina u kojoj je Ambasada bila sponzor jednog filma. Soundtrack for a Revolution, dokumentarni film o Američkom pokretu za građanska prava koji ovu priču priča kroz muziku, bio je prvi film koji je prikazan na novom događaju u sklopu SFF, Laško Summer Nights. Ko-režiser Dan Sturman i stručnjak za dokumentarne filmove, Sandra Ruch, posjetili su Bosnu i Hercegovinu preko programa State Departmenta “Documentary Film Showcase” (Predstavljanje dokumentarnih filmova) kojim se publici širom svijeta predstavljaju nagrađivani američki dokumentarni filmovi, a kroz njih i složenija slika Sjedinjenih Država. Tokom svog boravka u Bosni i Hercegovini, Dan i Sandra su bili svuda, razgovarali su sa mladim ljudima i filmskim profesionalcima u Sarajevu, Banjaluci, Brčkom, Mostaru, Trebinju, Širokom Brijegu i Goraždu. Na ovaj smo način predstavili ovaj film zainteresovanoj publici u manjim gradovima koji nemaju blještavilo filmskog festivala, ali imaju istu glad za kulturom.

Meeting Bosnia and Herzegovina’s Best and Brightest

2011-08-03T16:45:00.000+02:00

If the young people of Bosnia and Herzegovina are any indication, this country has reason to be optimistic about its future. On Friday, July 29, I participated in the opening of the Conference of Youth Task Forces in Sarajevo. About 140 young people from across BiH were at the event, which allows them to share ideas on how to solve problems facing their communities.

There is a lot of work that needs to be done, but these young people are already making progress. Some of the participants shared success stories of projects in Zivinice, Bijeljina, Banja Luka, Gorazde, Gradiska, and Zenica. In Visegrad, some of these young Task Force members worked to obtain access to their municipal assembly meetings. Now, they can more fully participate in government there. This is excellent news and directly contradicts the idea that young people are apathetic.

In the next year, the young people will be working on a new law that will make it easier to volunteer, as well as pushing for vital reforms on diploma recognition and university credit transfers.

I’m very pleased that the U.S. Embassy in Sarajevo has been able to fund the Youth Task Forces project, which is implemented by Civitas in BiH. This country is full of intelligent, energetic young people. Their optimism is exciting and contagious when I see them succeeding in their efforts to create a better future here.

Sastanak sa najboljima i najpametnijima u Bosni i Hercegovini

2011-08-03T16:42:00.000+02:00

Ako je suditi po mladima u Bosni i Hercegovini, onda ova zemlja ima razloga za optimizam u vezi sa svojom budućnošću. U petak, 29. jula, učestvovao sam u otvaranju Konferencije mladih snaga u Sarajevu. Bilo je prisutno oko 140 mladih ljudi iz cijele BiH i to im je bila prilika da razmijene ideje o načinu rješavanja problema s kojima se suočavaju njihove zajednice.

Puno toga treba uraditi, ali ovi mladi ljudi već ostvaruju napredak. Neki učesnici ispričali su nam o uspješnim projektima u Živinicama, Bijeljini, Banjaluci, Goraždu, Gradišci i Zenici. U Višegradu su se članovi Mladih snaga izborili da prisustvuju sjednicama općinske skupštine. Sada mogu više učestvovati u radu vlasti u tom gradu. Sjajne su ovo vijesti koje su u direktnoj suprotnosti sa percepcijom da među mladima vlada apatija.

Sljedeće godine će mladi raditi na novom zakonu koji će olakšati učešće u dobrovoljnim aktivnostima, a insistiraće i na provođenju ključnih reformi koje se odnose na priznavanje diploma i prenos univerzitetskih bodova.

Veoma sam sretan što je Američka ambasada u Sarajevu mogla finansirati projekat Mlade snage kojeg provodi Civitas u BiH. Puno je u ovoj zemlji inteligentnih, energičnih mladih ljudi. Njihov optimizam je uzbudljiv i zarazan kada vidim da uspijevaju u svojim naporima da ovdje izgrade bolju budućnost.

Did Somebody Say McDonald's?

2011-07-25T08:40:00.000+02:00

Opening Sarajevo's new McDonald's with Chairman of the Presidency Komsic (left)

American Ambassadors are always happy when American companies make new investments in the countries to which they are assigned. But the recent opening of the first McDonald’s restaurant was a very special event, not just for me, but for the citizens of Bosnia and Herzegovina. Many people in BiH have been waiting for years for the first McDonald’s restaurant to open here. They see this as yet further proof that Bosnia is returning to normalcy and that their country is no different than others in Europe. For me, it was also the equivalent of welcoming a little bit of American culture and cuisine to Sarajevo. I should also add that for about 100 residents of Sarajevo, the opening of this restaurant means a job.

There were more than 300 people at the official opening of the new McDonald’s. My wife and I were impressed by the modern, comfortable design and the spacious layout, including an upstairs terrace. I was honored to join the Chairman of the Presidency Zeljko Komsic for the ceremonial cutting of the red ribbon that symbolized a new spirit of optimism and success for Bosnia and Herzegovina. McDonald’s also has plans to open a drive-through restaurant in Sarajevo in September and restaurants in Banja Luka and Mostar within the next few years. I am looking forward to taking my two young daughters to McDonalds for their first happy meals!

Certainly I’m thrilled to see this American restaurant chain opening in Bosnia and Herzegovina. But I must also note that this culinary bridge runs two ways. The United States is now home to a growing number of restaurants that serve the famous fast food from BiH: Cevapcici. I’m glad that the people of my country have opportunities now to taste Bosnia and Herzegovina’s delicious food, just as it’s nice to see Big Mac’s arrival in Sarajevo.

Are there any other American businesses that you would like to see open in Bosnia and Herzegovina?

Je li neko rekao „McDonalds“?

2011-07-25T08:39:00.000+02:00

Američki ambasadori su uvijek sretni kad američke kompanije investiraju u zemlje u kojima oni obavljaju dužnost. Ali nedavno otvaranje prvog McDonaldsovog restorana u BiH bio je jedan sasvim poseban događaj, ne samo za mene, nego i za građane Bosne i Hercegovine. Mnogi su u BiH već godinama čekali da se ovdje otvori prvi McDonalds restoran. Oni to vide kao još jedan dokaz da se Bosna i Hercegovina vraća u normalno stanje i da njihova zemlja nije ništa drugačija od drugih zemalja u Evropi. To za mene, također, znači da je mali dio američke kulinarske osobenosti i kulture dobrodošao u Sarajevu. Također moram spomenuti da je otvaranje ovog restorana značilo zapošljavanje za oko stotinjak Sarajlija.

Bilo je više od 300 ljudi na zvaničnom otvorenju novog McDonaldsa. Moja supruga i ja smo bili impresionirani modernim i ugodnim ambijentom i prostranošću restorana, uključujući i terasu na spratu. Bio sam počastvovan da na ceremoniji otvaranja, zajedno sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem, presiječem crvenu vrpcu koja simbolizuje novi duh optimizma i uspjeha u Bosni i Hercegovini. McDonalds, također, planira otvoriti “McDrive” u Sarajevu u septembru, te restorane u Banjaluci i Mostaru u sljedećih nekoliko godina. Radujem se što ću uskoro odvesti moje kćerkice u McDonalds na njihov prvi “happy meal”!

Svakako sam oduševljen da se u Bosni i Hercegovini otvorio restoran jednog poznatog američkog lanca restorana. Ali, također moram napomenuti da ovaj kulinarski most ide u dva pravca. Sjedinjene Države su sada dom rastućem broju restorana u kojima služe poznatu “brzu hranu” iz BiH: ćevapčiće. Drago mi je da moji zemljaci sada imaju priliku kušati ovu izvrsnu hranu, isto kao što je lijepo vidjeti dolazak “Big Maca” u Sarajevo.

Postoji li neka druga američka kompanija koju biste voljeli vidjeti u BiH?

Sarajevo’s Vijecnica: Restoring a Landmark

2011-07-22T17:41:00.000+02:00

Restoration is underway at the Vijecnica

The Vijecnica, as the old Sarajevo City Hall is known, is one of the most classic symbols of Sarajevo. I recently spoke at the opening of a new exhibit in the partially restored Vijecnica that tells the story of this famous building.

The Neo-Moorish Vijecnica was constructed in the Austro-Hungarian period of the late 18^th century and was serving as the national library when it was shelled in 1992. The fire that consumed the building destroyed some two million books, periodicals, and other irreplaceable cultural treasures. After the war, the Government of Austria and the European Union committed to restoring the Vijecnica to its former glory. The reconstruction is ongoing and is scheduled to be completed in 2014.

USAID’s FIRMA Project, in conjunction with Sweden’s SIDA development assistance agency, funded the development of an exhibition of the original designs, drawings, and photos of the Vijecnica. During the next six months visitors will pay an entry fee to visit the exhibition with all proceeds going toward reconstruction of the Vijecnica. Along with Sarajevo Mayor Alija Behmen, I was honored to participate in the opening of the exhibition, which will promote Sarajevo as a tourism destination, support renovation of the iconic Vijecnica, and further help to increase tourism revenues in the city.

Although much work has been done, finishing the project will take time. In the meantime, visitors can learn about the grandeur of this beautiful, historic building while helping contribute to its reconstruction.

I would love to hear your thoughts about this storied building. Please share some stories in the comments section below and let me know how you think this restoration might help Sarajevo.

Sarajevska Vijećnica: Obnova istorijskog spomenika

2011-07-22T17:36:00.000+02:00

Vijećnica, nekadašnja zgrada gradske uprave Sarajeva, jedan je od najpoznatijih simbola Sarajeva. Nedavno sam govorio na otvaranju nove izložbe u djelomično obnovljenoj Vijećnici koja govori o ovoj poznatoj zgradi.

Vijećnica je izgrađena u neomaurskom stilu za vrijeme vladavine Austrougarske monarhije krajem 18. stoljeća, a u vrijeme bombardovanja 1992. godine bila je narodna biblioteka. Požar koji je zahvatio zgradu uništio je otprilike dva miliona knjiga, časopisa i drugih nezamjenjivih kulturnih dobara. Nakon rata, vlada Austrije i Evropska Unija obavezale su se da će Vijećnici vratiti stari sjaj. Obnova je u toku i planirano je da se završi 2014. godine.

Putem USAID-ov programa FIRMA, u saradnji sa švedskom agencijom za pomoć u razvoju SIDA, finansirana je izložba originalnih planova, crteža i fotografija Vijećnice. U narednih šest mjeseci posjetioci će plaćati ulaz na izložbu, a sav prihodi ide za obnovu Vijećnice. Zajedno sa gradonačelnikom Alijom Behmenom, imao sam čast sudjelovati u otvaranju izložbe, koja će promovisati Sarajevo kao turističku destinaciju, kojom će se podržati obnova Vijećnice i dodatno povećati prihod od turizma u gradu.

Iako je već mnogo urađeno, za završetak projekta će trebati vremena. U međuvremenu posjetioci mogu naučiti nešto o grandioznosti ove prekrasne istorijske građevine, istovremeno doprinoseći njenoj obnovi.

Volio bih čuti vaša razmišljanja o ovoj znamenitoj građevini. Molim vas da sa nama podijelite vaše priče u sekciji za komentare koja se nalazi ispod i da mi kažete vaše mišljenje o tome kako ova obnova može pomoći Sarajevu.

Priče o heroizmu

2011-07-20T13:38:00.001+02:00

(English version)

Nažalost, danas su u Bosni i Hercegovini mladi ljudi izloženi mnogim negativnim primjerima. Previše estradnih umjetnika i političara djeluju s ciljem podjela ili samopromocije, umjesto da budu pozitivni uzori. Mediji se, također, često fokusiraju na kriminal, skandale i politički ćorsokak. Zbog toga sam bio ponosan što sam otvorio izložbu fotografija Spasioci prošlog četvrtka. Izložba Spasioci, koja traje do 25. jula i koja se može vidjeti na trgu ispred sarajevskog centra BBI, priča priče o izuzetnim ljudima koji su rizikovali svoje živote da bi spasili druge ljude u vrijeme sukoba i genocida.

Izložba pokazuje da heroizam nije ograničen na jednu zemlju ili etničku skupinu. Hrvati, Srbi, Jevreji i Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine, kao i ljudi iz drugih dijelova Evrope, te iz Ruande i Kambodže – pokazali su moralnu hrabrost, pobijedili svoje strahove i učinili nešto za druge. Vjerujem da je veoma važno ne samo da tražimo ljude koji su pokazali hrabrost i suosjećanje, nego i da čujemo njihove priče i javno iskažemo poštovanje za dobra djela koja su učinili.

Ova je izložba, ustvari, dio većeg projekta pod naslovom Prikazivanje moralne hrabrosti. Ambasada se povezala sa Postconflict Research Center (Postkonfliktnim istraživačkim centrom), organizacijom PROOF: Media for Social Justice (Dokaz: Mediji za socijalnu pravdu) i Center for Justice and Reconciliation (Centrom za pravdu i pomirenje) s ciljem provedbe trodjelnog programa projektovanog da mladim ljudima obezbijedi neophodna sredstva za društvenu promjenu i pomirenje. Pored Spasilaca čiji je cilj ponuditi pozitivne uzore i odati priznanje herojima iz svakodnevnog života koji su tu, oko nas, Ambasada i njeni partneri su, također, održali dvodnevnu konferenciju za mlade 15 i 16 jula. Na njoj su se okupili mladi iz Bosne i Hercegovine i njenih balkanskih susjeda, te iz SAD, Ruande i Kine.

Ambasador Moon tokom otvaranja konferencije

Ovu smo konferenciju iskoristili da mladima ponudimo nova sredstva kojima mogu promijeniti društvo. Studenti su imali priliku izraziti svoja mišljenja i formirati nove mreže, bilo kroz sesiju pitanja i odgovora sa Abigail Disney, producenticom nagrađivanog filma Pray the Devil Back to Hell, na kojoj su učili kako se sportske aktivnosti mogu iskoristiti za društvenu promjenu, ili kroz slušanje priča koje su ispričali neki od heroja prikazanih na izložbi Spasioci. Naročito sam bio ponosan što su dva učesnika Ambasadinog programa za mlade lidere – Hajrudin Ćoralić i Borislav Buljić – podijelili svoje znanje sa vršnjacima tokom panela pod nazivom “Mladi govore”. Na sceni im se pridružilo još troje izuzetnih mladih ljudi iz BiH, Tatjana Milovanović, Kemal Karić i Luka Idžaković. I studentska publika i gosti-stručnjaci složili su se da su mladi panelisti bili zvijezde programa.

Posljednji dio ovog programa sastojaće se od studentskih radionica koje će se održati u cijeloj Bosni i Hercegovini ove jeseni. I drugi će gradovi imati priliku vidjeti izložbu Spasioci koja će biti postavljena i u ostalim dijelovima zemlje ove godine. U međuvremenu, molim vas navratite do BBI centra u Sarajevu i posjetite ovu malu, ali posebnu izložbu.

Bringing Stories of Heroism to Life

2011-07-20T13:31:00.001+02:00

(B/H/S verzija)

Unfortunately in today’s Bosnia and Herzegovina, young people are exposed to many negative examples. Too many entertainers and politicians act from divisive agendas or self-promotion instead of providing positive role models. The media too often focus on crime, scandal, and political deadlock. That’s why I was proud to open the photography exhibit The Rescuers last Thursday. The Rescuers, which will be displayed on the square in front of Sarajevo’s BBI Centar until July 25, tells the stories of remarkable individuals who risked their lives to save others during times of conflict and genocide.

The exhibit shows that heroism is not restricted to one country or ethnic group. Croats, Serbs, Jews, and Bosniaks from Bosnia and Herzegovina—as well as individuals from Rwanda, Cambodia, and elsewhere in Europe—demonstrated the moral courage to reach beyond their fear to act on behalf of someone else. I believe that it is deeply important that we not only look for people who have demonstrated courage and compassion, but that we listen to their stories and publicly recognize the good they have done.

This exhibit is actually part of a bigger project called Picturing Moral Courage. The Embassy has teamed up with the Post Conflict Research Center, Proof: Media for Social Justice, and the Center for Justice and Reconciliation to carry out a three-part program designed to give young people the necessary resources for effecting social change and reconciliation. In addition to The Rescuers, which aims to offer positive role models and recognize the everyday heroes who surround us, the Embassy and our partners also held a two-day youth conference on July 15 and 16. This conference brought together young people from Bosnia and Herzegovina, its neighbors in the Balkans, and as far away as the United States, Rwanda, and China.

Ambassador Moon opens the “Picturing Moral Courage Conference”

We used this conference to offer young people new tools to make a difference in their society. Whether having a Q&A session with Abigail Disney, Producer of the award-winning film Pray the Devil Back to Hell, learning about how to use sports for social change, or hearing the personal stories of some of the heroes featured in The Rescuers, the students also had a chance to voice their opinions and form new networks. I was especially proud that two of the Embassy’s Youth Leadership Program alumni—Hajrudin Coralic and Borislav Buljic—shared their wisdom with their peers during a panel called “The Youth Speak Out.” They were joined on stage by three other exceptional young people from BiH, Tatjana Milovanovic, Kemal Karic, and Luka Idzakovic. Both the student audience and expert guests agreed that the youth panelists were the stars of the show.

The final portion of this project will consist of student workshops to be held around Bosnia and Herzegovina this fall. Other cities will also get a chance to see The Rescuers exhibit as it travels around the country later this year. In the meantime, please stop by the BBI Centar if you are in Sarajevo to see this small but very special exhibit.

Srebrenica: Remembrance and Respect

2011-07-18T17:25:00.000+02:00

On behalf of all Americans, I went to Srebrenica on July 10 and 11 to express my sorrow to the families and friends of the victims of the Srebrenica genocide. I also wanted to renew my nation’s strong commitment to help Srebrenica and all of Bosnia and Herzegovina find a way forward. This was a moving experience for both me and my wife. No matter how much one reads about Srebrenica or sees pictures from those horrible events 16 years ago, nothing could prepare me for the sight of the 613 coffins that were added to the cemetery. I wanted to share some photos from these visits so more people can see what I saw.

Member of the BiH Presidency Bakir Izetbegovic and Ambassador Moon with marchers

It was a real honor for me to meet some of the people who took place in a 110 kilometer March of Peace that retraced the steps of those who fled the killings at Srebrenica. Along with member of the Presidency Bakir Izetbegovic, I met marchers who traveled from as far away as Japan. They endured sweltering heat in order to honor the memories of the victims and the spirit of the survivors. I agreed wholeheartedly when President Izetbegovic told the marchers that the best “revenge is to create a country where all people will feel good.”

Acting Mayor Camil Durakovic (left) and Ambassador Moon on the Peace March, July 10

As I walked with the marchers on Sunday, I had a chance to visit with Srebrenica’s Acting Mayor, Camil Durakovic, who escaped from the genocide at Srebrenica when he was 16 years old. He spent seven days walking to safety in Nezuk. I am happy to say that in 2005, he returned to Srebrenica and is now an important leader in his community. It is people like Mr. Durakovic who are key to the future of Bosnia and Herzegovina.

From left: Famir Masic, Elise Kleinwaks, Hannah Rosenthal, Emir Suljagic, and Ali Lejlic.

On Monday, I traveled to the Potocari Memorial Cemetery to mark the 16^th anniversary of the genocide and to attend the funeral of 613 victims identified in the last year. The U.S. Special Envoy for Combat and Monitor Anti-Semitism, Hannah Rosenthal (center), also attended the event. She is pictured here at the memorial center at Potocari, along with (from left to right) Damir Masic, the Federation’s Minister for Culture and Education; Elise Kleinwaks, Embassy Sarajevo’s Political Counselor; Emir Suljagic, Sarajevo Canton’s Minister of Education; and Ali Lejlic, a political officer for Embassy Sarajevo. Ms. Rosenthal, who recently helped launch the 2011 Hours Against Hate Campaign (link here), is the child of a Holocaust survivor. “I’ve lived every moment of my life to ensure that another genocide would not occur,” she told me, adding, “I’m here not only to bear witness, but to bear the burden and to make sure that people know the truth.”

Mrs. Danuta Moon and Ambassador Patrick Moon paying respects on July 11, 2011.

Standing beside my wife, Danuta, I had the chance to reflect on those who were killed 16 years ago. Those who deny this genocide, or attempt to minimize it, add immensely to the grief of the families and friends of the victims. Each time they deny the undeniable, they are obstructing the path to justice, forgiveness, and reconciliation.

Potocari Memorial Cemetery, July 11, 2011

Bosnia and Herzegovina must move forward, but this will happen only through reconciliation. Attending the commemoration helped me to understand how difficult and emotional this process is, but it also underscored to me how important it is that we do the hard work needed to prevent another genocide from occurring. We simply have no other choice. I encourage all of you to consider donating an hour of your time to the 2011 Hours Against Hate Campaign.

Srebrenica: Sjećanje i poštovanje

2011-07-18T17:11:00.000+02:00

U ime svih Amerikanaca, bio sam u Srebrenici 10. i 11. jula da iskažem suosjećanje porodicama i prijateljima žrtava srebreničkog genocida. Također sam želio ponovno pokazati čvrsto opredjeljenje moje zemlje da pomogne Srebrenici i cijeloj Bosni i Hercegovini da pronađu svoj put naprijed. Ovo je i za mene i za moju suprugu bilo bolno iskustvo. Koliko god da sam čitao o Srebrenici, koliko god da sam vidio slika ovih strašnih događaja prije 16 godina, ništa me nije moglo dovoljno pripremiti za 613 novih tabuta (kovčega) koji su ukopani na groblju. Želio sam pokazati neke fotografije ovih posjeta da bi i drugi vidjeli ono što sam ja vidio.

Bio sam istinski počastvovan što sam upoznao neke učesnike 110-kilometarskog Marša mira čija je trasa išla onuda kuda su prošli ljudi koji su uspjeli pobjeći od ubijanja u Srebrenici. Zajedno sa članom Predsjednišva BiH, Bakirom Izetbegovićem, susreo sam se sa učesnicima Marša koji su došli čak iz Japana. Borili su se sa velikim vrućinama da bi odali počast žrtvama i duhu preživjelih. Kada je predsjednik Izetbegović rekao učesnicima Marša da je najbolja “osveta izgraditi zemlju gdje se svi osjećaju dobro”, cijelim sam se srcem s njim složio.

Dok sam hodao sa učesnicima Marša u nedjelju, imao sam priliku razgovarati sa vršiocem dužnosti načelnika Srebrenice, Ćamilom Durakovićem, koji je imao 16 godina u vrijeme srebreničkog genocida i uspio je pobjeći. Sedam dana hodao je da bi došao na sigurno, u Nezuk. Drago mi je što mogu reći da se 2005. godine vratio u Srebrenicu i sada je važan lider svoje zajednice. Ljudi poput Durakovića su ključ budućnosti Bosne i Hercegovine.

U ponedjeljak sam bio u Memorijalnom centru u Potočarima na obilježavanju 16. godišnjice genocida i prisustvovao ukopu 613 žrtava čiji su ostaci identificirani u proteklih godinu dana. Specijalni izaslanik za praćenje i borbu protiv antisemitizma, Hannah Rosenthal (u sredini) također je bila prisutna. Ovdje je na slici u Memorijalnom centru u Potočarima zajedno sa (slijeva nadesno) Damirom Mašićem, federalnim ministrom kulture i obrazovanja, Elise Kleinwaks, političkim savjetnikom Američke ambasade u Sarajevu, Emirom Suljagićem, ministrom obrazovanja Kantona Sarajevo, i Alijem Lejlićem, službenikom iz Političkog odjela Američke ambasade u Sarajevu. Gospođa Rosenthal koja je nedavno pokrenula kampanju 2011 sati protiv mržnje (link) dijete je ljudi koji su preživjeli holokaust. “Svaki minut svog života živjela sam da bih se pobrinula da se ne dogodi još jedan genocid”, rekla mi je, dodavši “Nisam ovdje samo da bih bila svjedokom, nego i da ponesem teret i pobrinem se da ljudi saznaju istinu”.

Dok sam stajao pored svoje supruge Danute, imao sam priliku razmišljati o onima koji su ovdje ubijeni prije 16 godina. Oni koji poriču genocid ili ga pokušavaju minimizirati, uvećavaju tugu porodica i prijatelja žrtava. Svaki put kada poriču neporecivo, stoje na putu ka pravdi, oprostu i pomirenju.

Bosna i Hercegovina mora ići naprijed, ali to će se jedino dogoditi kroz pomirenje. Prisustvo komemoraciji pomoglo mi je da razumijem koliko je ovaj proces težak i pun emocija, ali i to koliko je važno da uradimo ono što je potrebno da bi se spriječio još jedan genocid. Jednostavno, nemamo drugog izbora. Podstičem sve vas da razmislite i donirate jedan sat vašeg vremena kampanji 2011 sati protiv mržnje.

Obraćanje Patricka Moona, 11. juli 2011. Potočari, Srebrenica

2011-07-15T17:04:00.000+02:00

(kako je rečeno)

Predsjedniče Komšić, predsjedniče Izetbegović, predsjedniče Josipović, zamjeniče turskog premijera, eminencije, zamjeniče načelnika Duraković, ekselencije, a najprije, porodice žrtava i svi koji ste se okupili ovdje u ovom trenutku da podijelimo tugu i da se prisjetimo žrtava.

Poput mojih prethodnika, i ja sam došao u Potočare na obilježavanje godišnjice kako bih bio sa porodicama žrtava genocida, sa Srebreničanima, sa njihovim prijateljima i ljudima iz cijeloga svijeta koji im pružaju podršku. Žalimo za žrtvama koje danas ispraćamo kao i za žrtvama koje još uvijek nisu pronađene.

Od proteklog okupljanja prije godinu dana donekle nas je utješila činjenica da će se jedna od osoba koja je izbjegavala hapšenje toliko godina sada suočiti sa pravdom zbog njegove uloge u genocidu.

Hapšenje Ratka Mladića nas još jednom podsjeća na užasne zločine protiv nevinih ljudi koji su se desili ovdje u Srebrenici, u Bratuncu, u Vlasenici, u Žepi, u Milićima, u Zvorniku, u Rogatici, u Višegradu. Prisjećamo se tih događaja i onoga što svijet nije uradio prije 16 godina.

Oni koji negiraju ovaj genocid ili nastoje da ga minimiziraju, značajno uvećavaju patnju svih ljudi koji su se danas ovdje okupili. Svaki put kada negiraju ono što se uistinu ovdje dogodilo, oni negiraju sopstveno suosjećanje i humanost. Svaki put kada negiraju nešto što se ne može negirati, oni ometaju put ka ostvarenju pravde, oprosta i pomirenja.

Pravda počinje sa potpunim pregledom zločina koji je ovdje počinjen, potpunom identifikacijom svih žrtava i njihovim povratkom ovdje, te procesuiranjem svih koji su počinili genocid.

Oprost počinje sakupljanjem moralne hrabrosti da se prihvati odgovornost za ono što se ovdje desilo; divim se porodicama žrtava koje su pružile ruku u znak milosti prema onima koji pokazuju ovu moralnu hrabrost.

Pomirenje počinje zajedničkim radom na obnovi uništenog i preuzimanju obaveze da ćemo osigurati svijetlu i prosperitetnu budućnost djeci svih vjera i kultura u Bosni i Hercegovini – djeci koja ne snose krivicu za ono što je ovdje učinjeno.

Pravda, oprost i pomirenje nikada nisu jednostavni. Međutim, na kraju, ovi koraci su ključni preduslovi za izgradnju čvrste osnove za budućnost – za mirnu budućnost ispunjenu nadom i novim mogućnostima.

U ime svih Amerikanaca, suosjećam sa Srebrenicom i ponavljam naše čvrsto i trajno opredjeljenje da pomognemo Srebrenici i cijeloj Bosni i Hercegovini da pronađe put naprijed.

Neka Bog prihvati duše onih od kojih se danas opraštamo i neka utješi ožalošćene.

Hvala lijepo.

Ambassador Moon's Speech, July 11, 2011 at the Potocari Memorial near Srebrenica

2011-07-15T17:01:00.000+02:00

(as delivered)

President Komšić, President Izetbegović, President Josipović, Deputy Prime Minister Arinc, Excellencies, Eminences, Deputy Mayor Duraković, but most of all, families of the victims, and all who have gathered here to share this time of sorrow and remembrance.

Like my predecessors, I have come to Potocari on this anniversary to stand with the families of the victims of genocide, with the people of Srebrenica, and with their friends and supporters from all around the world. We mourn for the victims laid to rest and for those still waiting to be found.

Since the last such gathering a year ago, we have some comfort in knowing that one of those who has evaded arrest for so many years will now face justice for his role in the genocide.

The arrest of Ratko Mladic gives us yet more reason to reflect on the horrific crimes against the innocent that took place here in Srebrenica, in Bratunac, in Vlasenica, in Žepa, in Milići, in Zvornik, in Rogatica, in Višegrad. We remember what was done and what the world failed to do 16 years ago.

Those who deny this genocide, or attempt to minimize it, add immensely to the grief of those gathered here today. Each time they deny what really happened here, they deny their own compassion and humanity. Each time they deny the undeniable, they are obstructing the path to justice, forgiveness, and reconciliation.

Justice begins with a full accounting of the crime that occurred here, full identification and return of all those lost here, and prosecution of all those who perpetrated genocide.

Forgiveness begins by mustering the moral courage to acknowledge responsibility for what happened here, and I admire the loved ones of the victims who have extended their hands in mercy to those who display that moral courage.

Reconciliation begins by working together to rebuild what was destroyed and by dedicating ourselves to ensuring a bright and prosperous future for the children of all faiths and cultures in Bosnia and Herzegovina -- they who bear no blame for what was done here.

Justice, forgiveness, and reconciliation are never easy. In the end, however, these steps are essential preconditions to building a solid foundation for the future – a future that is full of peace, hope and new possibilities.

On behalf of all Americans, I share in the sorrow of Srebrenica and I renew our strong and lasting commitment to help Srebrenica and all of Bosnia and Herzegovina to find that way forward.

May God embrace the souls of the departed laid to rest here today, and may He comfort the suffering of those left behind.

Hvala lijepo. Thank you

Ambassador Moon's Independence Day Speech

2011-07-08T12:20:00.001+02:00

(Note: This was delivered during a reception held at the Embassy on July 5)

(Lokal Jezik)

Good evening. I want to welcome you to the new Embassy of the United States of America in Bosnia and Herzegovina! Thank you for joining us on this summer evening as we celebrate the 235th anniversary of our Declaration of Independence. Let me offer a special welcome to our many distinguished guests; I would also like to note I am pleased that our Deputy Assistant Secretary Tom Countryman and his successor Ambassador Phil Reeker are also with us tonight.

There are two additional guests I would like to thank for their attendance and for their hard work in recent months: Ivica Osim and Darko Ljubojevic. They successfully led the FIFA Normalization Committee to ensure that Bosnia and Herzegovina’s proud tradition of football would not be blocked by political divisions. I hope this spirit of good will and compromise will serve as a model for the rest of this country. In fact, perhaps Mr. Osim and Mr. Ljubojevic could turn their talents to helping form the state government.

I would like to thank our many friends who helped sponsor this event as they have in past years. A new sponsor this year is an American business that will soon be opening its first restaurant in Bosnia and Herzegovina. You might have seen some of their red and yellow signs around town lately. I know my daughters are already excited about their first McDonald’s Happy Meals here in Sarajevo.

Americans love their Independence Day celebrations. In every town across my country, families and friends come together on this day to hold picnics and barbeques and perhaps watch fireworks light up the night sky. What we are really celebrating – why we are here tonight – is a piece of parchment that was signed on July 4, 1776.

Let me read one short section from this statement -- our Declaration of Independence. This is the second sentence:

“We hold these truths to be self-evident, that all men are created equal, that they are endowed by their Creator with certain unalienable rights, that among these are life, liberty, and the pursuit of happiness.” Those rights remain the anchoring values of the United States of America.

I’m very proud that my country has been able to change and adapt to new times throughout our history. We have undergone huge challenges, including a civil war that began 150 years ago this year and a legacy of slavery that ended only at that time. Less than 100 years ago, women were unable to vote. Today, we have an African American president, and the third female Secretary of State.

America has been described by some as a “work in progress.” I like this description, but one thing we do not need to update is our anchoring values of life, liberty and the pursuit of happiness. And I want to ensure you and all the citizens of Bosnia and Herzegovina that we believe these values are equally true for all people. These are the values that we consider when we repeat our desire to see a stable and prosperous Bosnia and Herzegovina, a country that is a member of both the European Union and NATO. We believe this is the path to securing for all of Bosnia and Herzegovina’s citizens a chance to secure the life, liberty, and happiness that each person deserves, no matter where he or she may live.

Let me conclude by considering the irony of this moment. Here we are celebrating my country’s independence from Europe, while at the same time I’m urging you to help your country join the European Union. I think it’s safe to say, though, that the Europe of 2011 is significantly different from the Europe of 1776. In fact, never before have the United States and the countries of Europe experienced such shared commitments to working together for a world where human rights and liberties are respected.

Thank you for being here tonight to celebrate America’s birthday. I am very pleased that you were able to visit our new Embassy, and I hope you realize that this building – one of my country’s larger embassies – represents our deep and long lasting commitment to you and your nation.

Thank you so much. I hope that you enjoy your evening with us.

Govor ambasadora Moona, prijem povodom Dana nezavisnosti (5. Juli 2011)

2011-07-08T12:16:00.001+02:00

(click here for an English version of my speech)
Dobro veče. Želim vam dobrodošlicu u novoj ambasadi SAD u BiH. Hvala vam što ste nam se ove ljetnje večeri pridružili u proslavi 235. godišnjice naše Deklaracije o nezavisnosti. Dozvolite mi da uputim posebnu dobrodošlicu našim mnogobrojnim uvaženim gostima; također bih želio naglasiti da mi je drago da su naši Tom Countryman, zamjenik pomoćnika državnog sekretara i njegov nasljednik, Phil Reeker, sa nama večeras.

Sa nama su još dva gosta kojima bih želio zahvaliti na dolasku i iznimnom angažmanu proteklih mjeseci, a to su: Ivica Osim i Darko Ljubojević. Oni su uspješno rukovodili FIFA-inim Komitetom za normalizaciju kako bi osigurali da fudbal, tradicionalno ponos Bosne i Hercegovine, ne bude blokiran političkim podjelama. Nadam se da će ova dobra volja i kompromis postati model i za cijelu zemlju. Zapravo, možda bi gospoda Osim i Ljubojević mogli svojim talentom pomoći da se formira državna vlast.

Želio bih zahvaliti mnogim našim prijateljima koji su i ovaj put, kao sponzori, pomogli realizaciju ovog događaja. Ove godine imamo i novog sponzora koji predstavlja američki biznis i koji će uskoro otvoriti svoj prvi restoran u BiH. Možda ste već vidjeli njihove crveno-žute plakate po gradu. Znam da su moje kćerke već uzbuđene što će moći pojesti svoj prvi McDonald’s Happy Meal ovdje u Sarajevu.

Amerikanci obožavaju proslave Dana nezavisnosti. U svakom gradu moje zemlje, sastaju se porodice i prijatelji na izletima i roštilju, te noću uživaju u vatrometu. Ono što mi slavimo – razlog zbog kojeg smo danas ovdje – je pergament potpisan 4. jula 1776. godine.

Dozvolite mi da pročitam jedan kratki dio ove izjave – naše Deklaracije o nezavisnosti. Druga rečenica glasi:

“Mi smatramo ove istine očiglednim: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da im je Stvoritelj podario određena neotuđiva prava, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom.” Ova prava ostaju temeljnim vrijednostima Sjedinjenih Američkih Država.

Veoma sam ponosan da se moja zemlja u svojoj istoriji uspjela mijenjati i prilagođavati novim vremenima. Mi smo savladali mnoge prepreke, uključujući i građanski rat koji je počeo prije tačno 150 godina i teret ropstva koji je tek tada okončan. Prije manje od 100 godina, žene nisu imale pravo glasa. Danas je naš predsjednik Afro-Amerikanac, a žena, već treći put, na mjestu državne tajnice.

Ameriku su neki opisali kao “djelo u nastajanju”. Meni se sviđa ovaj opis, ali ono što ne trebamo mijenjati su naše temeljne vrijednosti života, slobode i potrage za srećom. I želim uvjeriti vas i sve građane Bosne i Hercegovine da mi vjerujemo da se ove vrijednosti odnose podjednako na sve ljude. To su vrijednosti koje imamo na umu kada ponavljamo našu želju za stabilnom i prosperitetnom Bosnom i Hercegovinom, zemljom koja je članica i Evropske Unije i NATO saveza. Mi vjerujemo da je to put koji će svim građanima Bosne i Hercegovine omogućiti pravo na život, slobodu i sreću koju svaki čovjek zaslužuje, bez obzira gdje živi.

Dozvolite da zaključim razmišljanjem o ironiji ovog momenta. Ovdje smo da obilježimo trenutak u kojem je moja zemlja proglasila nezavisnost od Evrope, dok u isto vrijeme tražim da vi svojoj zemlji pomognete da pristupi Evropskoj Uniji. Ipak, mislim da možemo sa sigurnošću tvrditi da je Evropa 2011. godine mnogo drugačija od Evrope 1776. godine. Zapravo, nikada prije nisu SAD i zemlje Evrope imale toliko odlučnosti da rade zajedno za svijet u kojem se poštuju ljudska prava i slobode.

Hvala vam što ste došli na večerašnju proslavu američkog rođendana. Veoma mi je drago što ste vidjeli našu novu ambasadu, a nadam se da znate da ova zgrada – jedna od većih ambasada moje zemlje – predstavlja našu dugotrajnu posvećenost vama i vašoj državi.

Hvala vam puno. Nadam se da ćemo svi skupa provesti prijatno veče.

Summer Fun at Sarajevo's Kid's Fest

2011-06-17T17:20:00.000+02:00

Although it is sometimes easy to become frustrated by the divisive politics here, the enthusiasm and optimism of Bosnia and Herzegovina’s children never fail to give me a jolt of energy and remind me of the importance of our efforts to help build a stable and prosperous future here.

Visiting the annual Kid’s Festival at Sarajevo’s Zetra Olympic Complex last weekend offered me a chance to see literally thousands of children having fun and enjoying each other’s company. Along with my wife, Danuta, and our two daughters, we had a chance to attend the festival and meet the event’s director, Susanne Prahl, as well as Doris Pack, chair of the European Parliament’s Board for Culture, Education, and Youth.

Kid’s Fest is an event designed purely and simply to allow children from across Bosnia and Herzegovina to come together to have fun. Unfortunately, too many families here must struggle to provide chances for their kids to have fun like this. That’s because life remains difficult for many citizens, especially those who were displaced by the war or suffered the loss of a loved one. That’s why I really like Kid’s Fest. Children from around the country come to Sarajevo, where they spend the day learning, playing, and just having fun … together.

The U.S. Embassy hosted spelling bees and a baseball demonstration at the festival to give the kids a small glimpse at classic pastimes for young Americans. One of our U.S. Marine Corps guards also put his artistic talents to work by painting superhero murals on the walls outside of Kid’s Fest. In addition, the Phoenix Boys Choir sang at both the opening parade and at the festival.

Sarajevo is a beautiful city, especially when it’s filled with so many laughing, smiling children. I salute the organizers of Kid’s Fest for their efforts to bring so many children together at this event. Let’s hope we can all work together to give kids across Bosnia and Herzegovina more opportunities to have fun, safe, and happy childhoods every day of the year.

Ljetna zabava na Kids festu

2011-06-17T17:08:00.000+02:00

Iako politika podjela u ovoj zemlji čovjeka lako frustrira, entuzijazam i optimizam bosanskohercegovačke djece uvijek mi ulijevaju energiju i podsjećaju me na to koliko su važna naša nastojanja da izgradimo stabilnu i prosperitetnu budućnost ovdje.

Prošlog vikenda kada sam bio na Kids festivalu u Olimpijskom kompleksu sarajevske Zetre, imao sam priliku vidjeti doslovno hiljade djece kako se igraju i uživaju družeći se s drugom djecom. Moja supruga, naše dvije kćerke i ja smo se upoznali sa direktoricom Festivala, Susanne Prahl, kao i sa Doris Pack, predsjedavajućom Odbora za kulturu, obrazovanje i pitanja mladih Evropskog parlamenta.

Kids fest je događaj koji je isključivo zamišljen da bi se djeci iz cijele Bosne i Hercegovine jednostavno omogućilo da se zajedno zabavljaju. Nažalost, puno se porodica ovdje mora boriti za to da svojoj djeci omoguće da se ovako zabavljaju. Razlog tome je što je mnogim građanima život i dalje težak, naročito onima koji su, zbog rata, raseljeni ili su izgubili svoje najmilije. Zbog toga mi se Kids festival zaista sviđa. Djeca iz cijele zemlje dolaze u Sarajevo gdje dan provedu učeći, igrajući se, jednostavno zabavljajući se…zajedno.

Američka ambasada bila je domaćin takmičenja u spelovanju, a pokazali smo i kako se igra bejzbol, čime smo djeci predstavili barem djelić onoga kako mladi Amerikanci provode slobodno vrijeme. Jedan od američkih marinaca je upotrijebio svoj umjetnički talenat i na vanjskim zidovima slikao murale superheroja. Hor dječaka Phoenix Boys Choir nastupao je i na paradi povodom otvaranja Festivala i na samom Festivalu.

Sarajevo je prelijep grad, naročito kada se u njemu čuje smijeh i graja djece. Čestitam organizatorima Kids festa na trudu koji su uložili da tako puno djece okupe na ovom događaju. Nadajmo se da ćemo svi zajedno raditi da bismo djeci Bosne i Hercegovine dali više prilike za zabavu, za uvijek sretno i sigurno djetinjstvo.

Posjeta Ambasadora Jajcu

2011-06-10T14:22:00.001+02:00

Bosna i Hercegovina nastavlja me impresionirati svojm pejzažima i živopisnim predjelima. Grad Jajce u srednjoj Bosni nije nikakav izuzetak. Danuta i ja počeli smo svoju posjetu sastankom sa načelnikom Nisvetom Hrnjićem i njegovim savjetnicima. Bio sam impresioniran naporima općine da pređe preko entitetskih linija razgraničenja time što će zdravstvenu zaštitu ponuditi svojim susjedima. U sklopu Vrbaske inicijative, Jajce je također partner sa osam susjednih gradova duž rijeke Vrbas na razvijanju turističkih potencijala. Radujem se pozitivnimrezultatima ove inicijative za razvoj turizma u budućnosti.

Lako je shvatiti zašto je Jajce kandidat za status UNESCO. Želim i Jajcu i njegovim građanima uspjeh u ostvarivanju tog cilja. Dr. Enes Milak, profesor historije i direktor Historijskog muzeja u Jajcu poveo nas je u obilazak muzeja, grada i srednjevjekovne tvrđave. Američka ambasada je, kroz Fond ambasadora SAD za očuvanje kulturnih znamenitosti, donirala 30.000 dolara za očuvanje dvije poznate znamenitosti grada - zvonik svetog Luke i crkvu svete Marije.

Uživao sam u razgovoru sa članovima Vijeća učenika Srednje škole “Nikola Šop”, saznao više o njihovim projektima pomoći zajednici i njihovom zanimanju za studij u Americi. Ova srednja škola je integrirana škola koju zajedno pohađaju učenici iz različitih etničkih grupa. Studenti također učestvuju u dva projekta koje finansira Američka vlada: Mreži vijeća učenika kojom je uspostavljena multietnička mreža grupa učenika srednjih škola i Projektu građanin, u oblasti inicijative građanskog obrazovanja.

Uvijek sam zadivljen poslom kojeg obavljaju lideri građanskog društva i njihovom posvećenošću poboljšanju kvaliteta života njihovih sugrađana. Bio sam inspiriran sastankom sa dvije izuzetne nevladine organizacije – Udruženjem građana Dijamant i Viktorijom 99. Obje ove nevladine organizacije neumorno rade na izgradnji ljepše budućnosti BiH. Dobili su, preko Ambasadinog programa malih grantova Demokratske komisije, podršku za projekte poduzetništva. Udruženje građana Dijamant pomaže ženama i mladima u projektima poduzetništva, ekonomskog jačanja i multikulturalnim omladinskim projektima. Viktorija 99 daje podršku ženama u ruralnim područjima da razviju vještine poslovanja i zapošljavanja.

Volio bih da sam proveo više vremena u ovom prelijepom gradu i radujem se ponovnoj posjeti.

Ambassador's Explorations: Students, Culture, and NGOs in Jajce

2011-06-10T14:13:00.001+02:00

With students in Jajce

Bosnia and Herzegovina continues to amaze me with its panoramic views and picturesque landscapes. The city of Jajce, located in central Bosnia, is no exception. Danuta and I began our recent visit there by meeting Mayor Nisvet Hrnjic and his advisors. I was impressed by the municipality’s efforts to cross entity lines by offering to provide health care to their neighbors. Under the Vrbas Initiative, Jajce is also partnering with eight neighboring towns along the Vrbas River to develop tourism potential. I look forward to seeing the positive results of this initiative on tourism in the future.

It’s easy to see why Jajce is a candidate for UNESCO status, and I wish Jajce and its citizens every success in achieving this milestone. Dr. Enes Milak, Professor of History and director of Jajce’s history museum, guided us on a tour of the museum, town and medieval fortress. The U.S. Embassy, through the Ambassador’s Fund for Cultural Preservation, donated $30,000 to preserve two of the city’s famous landmarks -- the Saint Luke’s Bell Tower and Saint Mary’s Church.

I was delighted to speak to members of Nikola Šop High School’s student council, learn more about their community service projects, and hear about their interests in studying in the United States. The high school is an integrated school with students from different ethnic groups educated together. The students also benefit from two U.S. Government-funded projects, the Student Councils Network which established a multi-ethnic network of secondary school leadership groups and Project Citizen, a civic education initiative.

I am always impressed by civil society leaders’ fine work and dedication to improving the lives of their fellow citizens. I was inspired after meeting with two outstanding NGOs -- the Association of Citizens Dijamant and Viktorija 99. Both of these NGOs work tirelessly to build a bright future for Bosnia and Herzegovina. They received support for entrepreneurship projects through the Embassy’s Democracy Commission’s small grants program. The Association of Citizens Dijamant supports women and youth’s economic empowerment, entrepreneurship and multicultural youth projects. Viktorija 99 empowers rural women through developing their business and employment skills.

I wish I could have spent more time in this lovely town and I look forward to returning again.

U.S. Sitting Volleyball Team Visits Sarajevo

2011-06-01T11:04:00.001+02:00

Lokal Jezik

I had the special honor of greeting the U.S. Men’s Sitting Volleyball team on Friday as they prepared for an international tournament hosted by the Sarajevo Phantoms club. Although meeting athletes of their caliber is always a humbling experience, I was especially pleased to meet these men over Memorial Day weekend because two of their members are Purple Heart-awarded veterans: Ed O’Neill and James Stuck and all of them were proud to be representing America.

Memorial Day provides Americans with an opportunity to remember the sacrifices of our veterans. I’m deeply grateful for the service of our men and women in uniform.

Along with being thankful of the service of our veterans, the chance to meet both the U.S. Men’s team and the local team – the Sarajevo Phantom Club, which also includes distinguished veterans – left me inspired by their athleticism, discipline, and teamwork. Sporting events like this weekend’s volleyball tournament are excellent ways to build friendships between nations. They’re also good at bridging differences. In fact, Mirsad Mirojevic, director of the Sarajevo Phantoms Team, told me that his club regularly competes against sitting volleyball teams from the Republika Srpska.

“These tournaments are ways to unify the country,” Mirojevic said, as he showed me his team’s trophy-packed clubhouse. The Phantoms are now celebrating their 15^th year as a club. After this weekend, they have even more reason to celebrate: the team won the top prize at the tournament. I congratulate them for their success! I’m also very proud of the strong showing by the American team.

In addition to meeting both the U.S. and the Sarajevo teams, I had a chance to speak with Perry Baltimore, director of the Marshall Legacy Institute, which is one of the primary sponsors of the Bosnian team. The group has been instrumental in helping the team, and even more importantly, in helping to reduce the threat posed by landmines in Bosnia and Herzegovina. The international tournament held over the weekend was sponsored in part by the International Trust Fund for Demining and Mine Victims Assistance, which was established in part by the U.S.

Američka reprezentacija u sjedećoj odbojci u posjeti Sarajevu

2011-06-01T10:57:00.001+02:00

English Version

U petak sam imao posebnu čast pozdraviti američke reprezentativce u sjedećoj odbojci dok su se pripremali za međunarodni turnir čiji je domaćin sarajevski klub Fantomi. Već sama pomisao da ću se upoznati sa sportistima njihovog kalibra izazivala je u meni veliko poštovanje, a bio sam ushićen prilikom da se sa njima sastanem na Dan sjećanja, jer su dvojica članova ovog tima nosioci odličja Purpurno srce: Ed O’Neill i James Stuck; svi su bili ispunjeni ponosom što predstavljaju Ameriku.

Na Dan sjećanja, mi Amerikanci se prisjećamo žrtve koju su podnijeli naši veterani. Duboko sam zahvalan našim muškarcima i ženama u uniformi.

Uz osjećaj zahvalnosti prema našim veteranima za njihovu službu, sama prilika da upoznam i američku reprezentaciju i lokalni tim, sarajevske Fantome, u kojem se također nalaze odlikovani veterani koji njeguju sportski duh, disciplinu i timski rad, ne može vas ostaviti ravnodušnim. Sportski događaji, poput turnira u sjedećoj odbojci koji je održan ovog vikenda, izuzetan su način da se gradi prijateljstvo među narodima. Oni, također, mogu pomoći u premošćavanju razlika. Zapravo, kako mi je rekao Mirsad Mirojević, direktor sarajevskih Fantoma, njegov klub se redovno takmiči sa klubovima sjedeće odbojke iz Republike Srpske.

“Ovi turniri mogu pomoći da se zemlja ujedini” rekao je Mirojević, dok mi je pokazivao prostorije kluba ispunjene trofejima. Fantomi proslavljaju 15. godišnjicu postojanja kluba. Nakon ovog vikenda imaju dodatni razlog za slavlje: njihov tim je pobijedio na turniru. Čestitam im na njihovom uspjehu! Također sam ponosan zbog dobrog nastupa američkog tima.

Pored upoznavanja sa timovima iz Amerike i Sarajeva, imao sam priliku razgovarati sa Perryem Baltimoreom, direktorom Instituta Marshall Legacy, jednim od glavnih spozora bh. tima. Ova institucija je osigurala ključnu podršku ovom timu i, što je još važnije, pomaže da se smanji prijetnja koju predstavljaju mine u Bosni i Hercegovini. Međunarodni turnir koji je održan tokom vikenda sponzorisan je dijelom od strane Međunarodnog trust fonda za deminiranje i pomoć žrtvama od mina čiju su uspostavu djelomično podržale i SAD.

Talking Business in Banja Luka

2011-05-25T11:12:00.000+02:00

I recently returned from a comprehensive visit to Banja Luka, the capital of the Republika Srpska entity within Bosnia and Herzegovina. In addition to consultations with RS political leaders, I had a broad spectrum of meetings with representatives from the RS business community, civil society groups, students at the American University of Bosnia and Herzegovina, and directors of a NATO-funded program to assist discharged soldiers in their transition to civilian life.

I particularly enjoyed speaking about strengthening the business climate in Bosnia at the RS Chamber of Commerce, where business leaders and I discussed the need for politicians to put aside political differences and prioritize improving economic conditions. I addressed the importance of reducing bureaucratic impediments to businesses, promoting transparency, and creating more favorable conditions for attracting foreign investment, which has decreased ten-fold over the past three years. These are short-term steps political leaders can take to galvanize the private sector. In the long-term, I emphasized the significance of European integration – membership in the European Union, in particular – for Bosnia’s economic development. In my travels around Bosnia, I have seen the abundance of resources in this country - both natural resources and, more importantly, talented people. Opening up Bosnia’s goods, industries, and human capital to Europe will be mutually beneficial. I encouraged the business community to be advocates for change and urge their political leaders to take advantage of their country’s many gifts by propelling the country forward towards EU membership candidacy.

To read my speech to the RS Chamber of Commerce, click here.

My visit to the Banja Luka Regional Resettlement Center (RRC) also impressed me. Using a $2.1 million contribution from the U.S. government, $4.3 million from other NATO Allies, and over $2 million from the Bosnian government, the RRC implements the NATO PERSPEKTIVA program, which assists approximately 550 former defense personnel from the Bosnian Armed Forces with reintegrating into civilian life. The RRC not only provides discharged soldiers with financial assistance for expanding their self-started businesses, but also contributes to their educational and vocational training costs, and assists them in finding employment. As I told the program directors, professional armed forces take care of their soldiers while they’re in the service and after they’re discharged from duty. I applaud the NATO PERSPEKTIVA program for playing a role in the professionalization of Bosnia’s Armed Forces.

Razgovaramo o biznisu u Banjaluci

2011-05-25T11:10:00.002+02:00

Nedavno sam se vratio iz posjete Banjaluci, glavnom gradu entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini. Pored konsultacija sa političkim liderima RS, održao sam niz sastanaka sa predstavnicima poslovne zajednice RS, predstavnicima civilnog društva, studentima na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini i direktorima programa kojeg finansira NATO savez, a putem kojeg se pomaže otpuštenim vojnicima da se reintegrišu u civilno društvo.

Posebno sam uživao u razgovoru o jačanju klime za poslovanje u BiH u Trgovinskoj komori RS, gdje sam sa poslovnim ljudima razgovarao o potrebi da političari zanemare razlike u političkim stavovima i da prioritet stave na poboljšanje privrede. Govorio sam o važnosti reduciranja birokratskih prepreka za poslovanje, o promoviranju transparentnosti i stvaranju boljih uslova za privlačenje stranih investicija koje su se u protekle tri godine smanjile za deset puta. Ovo su kratkoročni koraci koje politički lideri mogu poduzeti da bi stimulisali privatni sektor. Kada je riječ o dugoročnom ekonomskom razvoju BiH, naglasio sam važnost evropskih integracija – posebno članstva u Evropskoj uniji. Za vrijeme putovanja kroz BiH, uvjerio sam se u izobilje resursa u ovoj zemlji – i prirodnih resursa i, što je još važnije, talentovanih ljudi. Dostupnost bh. dobara, industrije i ljudskog kapitala Evropi biće od koristi svima. Podstakao sam poslovne ljude da zagovaraju promjene i traže od svojih političkih lidera da iskoriste brojne prednosti ove zemlje tako što će zemlju voditi ubrzano ka statusu kandidata za članstvo u EU.

Ukoliko želite pročitati moj govor u Trgovinskoj komori RS, otiđite na ovaj link.

Također sam bio impresioniran posjetom banjalučkom Regionalnom centru za tranziciju (RRC). Koristeći 2,1 milion američkih dolara koliko je donirala Vlada SAD, 4,3 miliona američkih dolara od drugih NATO saveznika, te preko dva miliona američkih dolara od bh. vlasti, RRC provodi programa NATO PERSPEKTIVA, koji pomaže oko 550 bivših pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine da se integrišu u civilno društvo. RRC ne pruža demobilisanim vojnicima samo finansijsku pomoć za razvoj samostalnog biznisa, ovim programom se također pokrivaju troškovi edukacije i stručnog usavršavanja, te se bivšim vojnicima pomaže u traženju zaposlenja. Kao što sam rekao direktorima programa, profesionalne oružane snage brinu o svojim vojnicima dok su u službi i nakon prestanka njihove službe. Čestitam predstavnicima programa NATO PERSPEKTIVA koji doprinose profesionalizaciji Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Novi Američki Kutak se Otvorio u Trebinju

2011-05-23T17:08:00.002+02:00

(na engleskom)

Iako ja često kažem da je naša nova ambasada u Sarajevu betonski primjer (tj. granitni da budem precizniji) američkog prijateljstva sa Bosnom i Hercegovini , također moram pomenuti naše partnerstvo izvan Sarajeva. Konkretno, u gradovima BiH sad imamo 9 američkih kutaka. Krajem aprila, bilo mi je zadovoljstvo otvoriti naš najnoviji američki kutak u gradu Trebinju koji je smješten u prelijepo uređen prostor na zadnjem spratu trebinjske Narodne biblioteke.

Ovaj Američki kutak – poput onih u Sarajevu, Doboju, Mostaru, Zenici, Brčkom, Tuzli, Banjaluci i Bihaću – je mjesto učenja i dijaloga. Opremljen je američkim knjigama, filmovima i muzikom. Svaki američki kutak ima nekoliko kompjutera i bežični internet. Ono što je možda i važnije od tehnologije i knjiga su prezentacije i diskusije koje se odvijaju u ovim prostorima sa učešćem Amerikanaca i lokalnih stanovnika. Zahvalni smo direktorici Narodne biblioteke Trebinja, gospođi Danici Kuduz i direktorici Američkog kutka, Ani Vlatković, na njihovom angažmanu i pomoći koju su nam pružile u procesu otvaranja ovog novog kutka.

Pored otvaranja Američkog kutka, moja supruga i ja smo imali priliku posjetiti i druga mjesta ovog prelijepog, istorijskog grada u Hercegovini. Obišli smo lokalne škole, posjetili regionalno najznačajniju hidro-elektranu i branu, razgovarali sa liderima lokalnih građanskih grupa i posjetili i načelnika i lidera lokalne Islamske zajednice. Imali smo zadovoljstvo kušati i poznato trebinjsko vino.

Nažalost, ta duga tradicija različitosti Trebinja još uvijek nije potpuno uspostavljena nakon posljednjeg rata (niti se privreda obnovila). Srećom, jedan dio regionalno raseljenih Bošnjaka se počeo vraćati u grad. Trebinjski imam Husein Hodžić pokazao je istinsku hrabrost usmjeravajući svoje aktivnosti na pomaganje pri povratku i ulažući napore da ponovo izgradi odnose sa gradskim vlastima. Nadam se da će se sve više Bošnjaka vratiti svojim kućama i želim imamu Hodžiću i svim vjerskim vođama u Trebinju da njihove buduće aktivnosti budu okrunjene uspjehom. Sjedinjene Države vjeruju da je snaga u različitostima.

Moja supruga, Danuta, i ja smo također imali zadovoljstvo sastati se sa tri žene koje su na čelu organizacija koje pokušavaju poboljšati stanje u oblasti ljudskih prava i uslove u kojima žene mogu biti uspješnije. Anica Ramić i njena organizacija Stop Mobbing ulažu velike napore u borbi protiv korupcije. Nedeljka Ilijić i njena organizacija Oaza ne samo da su mladima otvorile Internet klub, nego su organizirale druženja mladih iz Mostara i Trebinja kako bi započeli sa procesom pomirenja između dva grada. Na našem sastanku koji je održan u prostoru novog Američkog kutka, sastali smo se i sa Ljiljanom Čičković, direktoricom Ženskog centra, gdje planiraju već sljedeće godine otvoriti sigurnu kuću za žrtve nasilja u porodici. Ponosan sam što je Ambasada Sarajevo imala mogućnost da podrži ove grupe i njihove sjajne aktivnosti.

Konačno, želio bih se zahvaliti načelniku Dobroslavu Ćuku na gostoprimstvu i konstruktivnom sastanku. Načelnik i ja imamo zajednički cilj, a to je obnova trebinjske ekonomije. Ova regija ima izvrstan potencijal i za turizam i poljoprivredu.

Nadam se da bi i Američki kutak u Trebinju na neki način mogao pomoći gradu – i cijeloj zemlji – da krenu ka prosperitetnijoj i svjetlijoj budućnosti. Dijalog i pomirenje su potrebni kako bi ujedinili ovu zemlju i kako bi se ona uskoro mogla pridružiti svojim komšijama u Evropskoj uniji. Sjedinjene Države vjeruju da je ovo jedini put na kojem će Bosna i Hercegovina postići napredak.

New American Corner Opens in Trebinje

2011-05-23T17:06:00.001+02:00

Opening the new American Corner in Trebinje

Although I often say that our new Embassy in Sarajevo is a concrete example (granite, to be precise) of America’s friendship with Bosnia and Herzegovina, I must also make note of our expanded partnerships outside of Sarajevo. Specifically, there are now nine American Corners in cities across BiH. At the end of April, I had the pleasure of opening our newest American Corner in Trebinje, located in a brightly renovated space on the top floor of Trebinje’s National Library.

This American Corner -- like those in Sarajevo, Doboj, Mostar, Zenica, Brcko, Tuzla, Banja Luka and Bihac – are places for learning and dialogue. They’re filled with American books, films, and music. The Corners also have computers, plus wireless Internet. Perhaps even more important than the technology and books, however, are the presentations and discussions that take place in these spaces between Americans and local residents. We are grateful to Trebinje’s Library Director, Mrs. Danica Kuduz, and the American Corner Director Ana Vlatkovic for their work in helping us to open the new Corner.

In addition to opening the American Corner, my wife and I had the chance to visit other parts of this beautiful and historic Herzegovinian city. We toured local schools, paid a visit to the region’s important hydro-power dam, spoke with leaders of local citizen groups, and visited both the mayor and the leader of the local Islamic community. We even had the pleasure of sampling some of Trebinje’s famous wine.

Unfortunately, Trebinje’s long history of diversity has not yet recovered from the recent war (nor has the region’s economy). Thankfully, some of the region’s displaced Bosniak residents have begun to return to the city. Imam Husein Hodzic, of Trebinje, has truly been courageous in his work to help returnees and in his efforts to rebuild relationships with city officials. I hope more Bosniaks will return to their homes and I wish both Imam Hodzic and all religious leaders in Trebinje success in the hard work that lies ahead. The United States believes that there is strength in diversity.

My wife, Danuta, and I also had the pleasure of meeting with three women who run organizations that try to improve human rights and the conditions for local women. Anica Ramic and her group, Stop Mobbing, have been hard at work fighting corruption. Nedeljka Ilijic’s group, Oaza, has not only opened an Internet club, but has also brought together young people from Mostar and Trebinje to begin reconciliation between these cities. Also at our meeting – held at the new American Corner – was Liljana Cickovic, director of the Women’s Center, which plans to open a shelter next year to help victims of domestic violence. I’m proud that Embassy Sarajevo has been able to support these groups and the excellent work that they do.

Finally, I wish to thank Mayor Dobroslav Cuk for his hospitality and for our constructive meeting. The Mayor and I share a common objective of rebuilding Trebinje’s economy. The region has so much potential for both tourism and agriculture.

I hope that American Corner Trebinje might somehow play a role in helping the city – and entire nation – move toward a more prosperous and bright future. Dialogue and reconciliation are needed to bring this country together so that it can someday soon join its neighbors in the European Union. The United States believes this is the only path forward for Bosnia and Herzegovina.

Business Conferences Promote Regional Cooperation through Trade and Investment

2011-04-21T10:07:00.000+02:00

I recently attended the Brown Forum in Dubrovnik, an impressive gathering of over 200 government and business leaders from southeastern Europe and the United States. The conference was organized by the U.S. Government in tribute to U.S. Secretary of Commerce Ron Brown, who along with 34 other mission participants died in a plane crash approaching Dubrovnik in 1996, while on a trade mission in the region.

The Brown Forum provided a unique opportunity to continue a government-to-business dialogue about improving the attractiveness of this part of the world as a destination for foreign trade and investment. One of the key goals of the Brown Forum was to create and enhance opportunities for trade, with a special emphasis on creating partnerships between regional and American businesses. Two worthy representatives of the Bosnian business community – Faruk Sirbegovic, president of the Sirbegovic Group of Gracanica, and Miroslav Tesic, director of the Turbina company of Kotor Varos – participated as conference panelists.

Participants discussed and endorsed a set of principles to strengthen the business climate in southeast Europe. These principles support reforms to make the region a more attractive place for trade and investment, to encourage job growth and prosperity, and to improve the lives of everyone in the region. The U.S. government is committed to helping the region achieve its full potential and, with that objective in mind, we want to promote direct business-to-business contacts between U.S. and regional companies.

Following the Dubrovnik conference, I returned to Sarajevo where I also attended the second annual Sarajevo Business Forum. A key message of the Sarajevo event, with which I strongly agree, was that the nations of the region must work together if they want to be competitive in today’s competitive global marketplace. The Sarajevo Business Forum highlighted Bosnia’s potential for economic growth and drew attention to major investment opportunities. The featured U.S. speaker at the Forum was Lorraine Hariton, State Department Special Representative for Commercial and Business Affairs. Her message highlighted the need for unity and stability as essential ingredients of a strong business climate. Ms. Hariton also called for reforms to promote transparency and unleash private investment and encouraged a spirit of entrepreneurship. I applaud the organizers of both events and their efforts to stimulate economic activity in this part of the world.

To read Ms. Hariton’s speech, click here.

Poslovne konferencije promoviraju regionalnu saradnju kroz trgovinu i investicije

2011-04-21T10:06:00.000+02:00

Nedavno sam bio na Brown Forumu u Dubrovniku, na impresivnom skupu od preko 200 vladinih i poslovnih lidera iz jugoistočne Evrope i SAD. Konferenciju je organizovala Američka vlada u znak odavanja počasti američkom ministru trgovine Ronu Brownu i 34 učesnika misije koji su poginuli u avionskoj nesreći u blizini Dubrovnika 1996. godine, dok su obavljali trgovinsku misiju u regionu.

Brown Forum dao je jedinstvenu priliku za nastavak dijaloga između vlasti i poslovnog svijeta o poboljšanju imidža ovog dijela svijeta u koji bi došla strana trgovina i ulaganja. Jedan od ključnih ciljeva Brown Foruma bio je stvaranje i poboljšanje šansi za trgovinu sa posebnim naglaskom na formiranju partnerskih odnosa između regionalnih i američkih kompanija. Dva značajna predstavnika poslovne zajednice BiH – Faruk Širbegović, predsjednik Širbegović grupe iz Gračanice, i Miroslav Tešić, direktor kompanije Turbina iz Kotor Varoši – učestvovali su na konferenciji kao panelisti.

Učesnici su razgovarali o, i podržali, set principa za poboljšanje poslovne klime u jugoistočnoj Evropi. Ovi principi su podrška reformama da bi region postao atraktivniji za trgovinu i ulaganja, da bi se otvorilo više radnih mjesta i ostvario prosperitet i poboljšao život svih u regionu. Američka vlada je opredijeljena da pomogne regionu da ostvari svoj puni potencijal i, imajući to na umu, želimo promovirati direktne kontakte između kompanija iz SAD i regionalnih kompanija.

Nakon konferencije u Dubrovniku, vratio sam se u Sarajevo gdje sam bio na drugom Sarajevo Business Forumu. Ključna poruka sa sarajevskog događaja, s kojom se slažem, jeste da države regiona moraju zajedno raditi ako žele biti konkurentne na današnjem svjetskom tržištu. Na sarajevskom Business Forumu je istaknut potencijal BiH za ekonomski razvoj i glavne šanse za ulaganja. Na Forumu je govorila Lorraine Hariton, specijalni predstavnik State Departmenta za trgovinu i poslovanje. U njenoj poruci je naglašena potreba jedinstva i stabilnosti kao osnovnih dijelova kvalitetne poslovne klime. Gospođa Hariton je također pozvala na reforme s ciljem promoviranja transparentnosti, pokretanja stranih investicija i podsticanja poduzetničkog duha. Čestitam organizatorima oba događaja na njihovim nastojanjima da podstaknu ekonomske aktivnosti u ovom dijelu svijeta.

Da biste vidjeli govor gospođe Hariton, idite na ovaj link.

Učesnici Programa za mlade lidere doputovali u Oregon

2011-04-07T14:53:00.001+02:00

Tokom vikenda su 18 učenika i tri nastavnika iz Orašja, Bijeljine i Bihaća doputovali u Salem, Oregon, gdje će učestvovati u intenzivnom jednomjesečnom programu o demokraciji, građanskom aktivizmu i debatiranju. Na Univerzitetu Willamette, učenici će pohađati posebne kurseve o građanskom liderstvu. Boraviće kod tamošnjih porodica, posjetiti sudove u Oregonu, učestvovati u projektu pomoći zajednici sa lokalnom nevladinom organizacijom, a svoj boravak završiće učešćem na festivalu govora i debate u Oregonu. Prije povratka kući, sedmicu dana provešće u Washingtonu DC gdje će se družiti sa američkim srednjoškolcima i posjetiti zgradu Američkog kongresa i druge nacionalne znamenitosti. Ali, neće sve vrijeme provesti u radnim aktivnostima. Iako su u Americi tek nekoliko dana, već su uspjeli vidjeti Portland Trail Blazerse u akciji.

Ponosan sam što je Program za mlade lidere počeo baš u Bosni i Hercegovini prije 12 godina. Naš lokalni projekat je postao toliko uspješan da ga je State Department iskoristio kao model za programe koji danas u Ameriku dovode učenike iz daleke Kenije, Mongolije i Kolumbije.

Imao sam priliku razgovarati sa ovogodišnjim učesnicima i iskreno mogu reći da oni produžavaju ovu sjajnu tradiciju. Iako je dio programa u Americi počeo ovog vikenda, oni su, ustvari, počeli raditi prije dvije sedmice kada su došli u Sarajevo da se upoznaju i postave temelje za ostatak putovanja. Posjetili su sarajevske vjerske objekte, a učenici pripadnici jedne religije objašnjavali su svoja vjerovanja i tradiciju ostalim vršnjacima. U mnogim slučajevima, učenici nikada nisu imali priliku postavljati pitanja nekom pripadniku druge religije. Takođe su imali zadatak da naprave zajedničku prezentaciju o Bosni i Hercegovini koju će prikazati srednjoškolcima u Oregonu i Washingtonu. Postavljali su mi neka teška pitanja – ne bi me iznenadilo da su neki od njih budući novinari.

Često, kada mislimo o ovim programima razmjene, uglavnom razmišljamo o koristi za učesnike iz Bosne i Hercegovine, ali ovi programi su takođe i izuzetno važni za ljude koje oni upoznaju u Americi. Mnogi Amerikanci ne znaju puno o Bosni i Hercegovini. Ovim programom im predstavljamo Bosnu i Hercegovinu preko ovih pametnih, talentovanih mladih ljudi koji su spremni svijetu pričati o svojoj domovini.

Ovogodišnji učesnici su: učenici Petar Sofrenić, Sandra Djokić, Ivana Vicanović, Nikola Bešlić, Boro Milovanović, Stefan Rajković i njihova nastavnica Valentina Vidaković iz Bijeljine; učenici Ammar Hadžimujić, Ines Džebić, Ivana Nedić, Neven Živković, Janja Leovac, Ana Oršolić i njihova nastavnica Janja Mikolić iz Orašja; učenici Jasmin Muhamedagić, Lejla Jusić, Arijana Djemaili, Alimin Keranović, Medina Smajić, Emina Kusuran i njihov nastavnik Adnan Mujakić iz Bihaća.

Njihove škole, zajednice i roditelji mogu biti ponosni na njih. Mi u Ambasadi to sigurno jesmo. Program za mlade lidere je primjer najboljeg oblika saradnje između Američke ambasade i građana Bosne i Hercegovine. Umjesto nametanja rješenja izvana, ovaj program daje ovim mladim ljudima koji su već izuzetne ličnosti priliku da nauče nešto novo i unapređuje njihove liderske kvalitete da bi oni sami mogli oblikovati budućnost svoje zemlje.

Youth Leadership Program Participants Hit the Ground Running in Oregon

2011-04-07T14:51:00.000+02:00

Over the weekend, 18 students and three teachers from Orasje, Bijeljina, and Bihac arrived in Salem, Oregon to take part in an intensive month-long program on democracy, civic activism, and debate. At Willamette University, the students will take special courses on civic leadership. They’ll also stay with host families, visit Oregon’s courts, join a local NGO for a community service project, and close out their stay in Oregon with a speech and debate festival. Before they return home, they will spend a week in Washington, D.C. There, they’ll spend time with American high school students and visit the U.S. Capitol building and other national landmarks. It’s certainly not all work, though. Even though they’ve been in the U.S. for only a few days, the group has already had a chance to catch the Portland Trail Blazers in action.

I’m proud that the Youth Leadership Program (YLP) started right here in Bosnia and Herzegovina 12 years ago. Our homegrown project was so successful the Department of State used it as a model for programs that today bring students from as far away as Kenya, Mongolia, Colombia.

I’ve had a chance to sit down with this year’s group of participants, and I can honestly say that they’re keeping that great tradition alive. Although the U.S. portion of their program started this weekend, their real work started two weeks ago, when they came to Sarajevo to meet for the first time and to lay the foundations for the rest of their trip. They visited Sarajevo’s religious structures, and students from each religion explained their beliefs and traditions to their peers. In many cases, students had never had a chance to ask questions from someone from another religion. They also had to come up with a joint presentation about Bosnia and Herzegovina, which they will present to high school students in Oregon and Washington, D.C. They asked me some tough questions—I wouldn’t be surprised if the group includes some future journalists.

Often when we think about these exchange programs, we think mainly of the benefit that it has for the participants from Bosnia and Herzegovina, but these programs are also incredibly important for the people they meet in the U.S. Many Americans don’t know much about Bosnia and Herzegovina. This program brings Bosnia and Herzegovina to them in the form of these smart, talented young people who are ready to tell the world about their home.

This year’s participants are: From Bijeljina, the students Petar Sofrenic, Sandra Djokic, Ivana Vicanovic, Nikola Beslic, Boro Milovanovic, Stefan Rajkovic, and their teacher Valentina Vidakovic; from Orasje, the students Ammar Hadzimujic, Ines Dzebic, Ivana Nedic, Neven Zivkovic, Janja Leovac, Ana Orsolic, and their teacher Janja Mikolic; and from Bihac, the students Jasmin Muhamedagic, Lejla Jusic, Arijana Djemaili, Alimin Keranovic, Medina Smaijic, Emina Kusuran, and their teacher Adnan Mujakic.

Their schools, communities, and parents should be proud of them. We at the Embassy certainly are. The Youth Leadership Program exemplifies the best kind of cooperation between the U.S. Embassy and the people of Bosnia and Herzegovina. Instead of imposing solutions from without, this program gives these already exceptional young people a chance to learn new skills and hone their leadership qualities so that they themselves can shape the future of their country.”

Zenički pozdrav proljeću

2011-03-28T12:13:00.000+02:00

Zenička sinagoga

(An English version of this post is located here)

Svake godine Zenica obilježava prvi dan proljeća Ćimburijadom. Građani Zenice se okupljaju na obalama rijeke Bosne da zajedno jedu ćimbur, a nađe se čak i nekoliko hrabrih koji zaplivaju u hladnoj rijeci. Nažalost, nisam imao priliku učestvovati u ovoj kulinarskoj tradiciji, ali mi je bila čast govoriti na ceremoniji 21. marta kojom je obilježen još jedan novi početak. Zgrada zeničke sinagoge stara je 108 godina. To je jedna od novijih sinagoga u Bosni i Hercegovini koja je preživjela i drugi svjetski rat i period vladavine komunizma. Sada je koristi grad kao galeriju Zeničkog muzeja. Zeničke vlasti upravo su završile trogodišnje renoviranje sinagoge i otvorile novi administrativni prostor koji će besplatno koristiti Jevrejska zajednica Zenice.

Ova prelijepa zgrada omogućava građanima svih vjeroispovijesti da se okupljaju na kulturnim i umjetničkim događajima. Ponovno otvaranje ovog prostora koji služi kao još jedan podsjetnik na bosansko-hercegovačku dugu tradiciju multikulturalnog suživota bilo je sjajan način da zimu ostavimo iza sebe.

Pored posjete zgradi sinagoge, imao sam sastanak sa načelnikom Huseinom Smajlovićem i obišao Američki kutak koji je prvi otvoren u Bosni i Hercegovini. Ove sedmice, Američki kutak u Zenici slavi sedam godina aktivnog rada zahvaljujući, u velikoj mjeri, energičnosti direktora Seada Pašića. Sead je majstor za društvene medije, što potvrđuje i činjenica da je moja posjeta odmah stavljena na YouTube.

Greeting Spring in Zenica

2011-03-28T12:07:00.001+02:00

Zenica Synagogue

(Click here to read the post in lokal jezik)

Each year, Zenica celebrates the first day of spring with the Cimburijada, “The Festival of Scrambled Eggs.” The people of Zenica gather on the banks of the Bosna River to eat scrambled eggs together, and a few brave souls even jump into the river for an icy swim. Unfortunately, I didn’t have a chance to partake of this culinary tradition, but I was honored to speak at a ceremony on March 21 that marked another sort of new beginning. The Zenica Synagogue building is 108 years old. It is one of the few synagogues in Bosnia and Herzegovina that survived both World War II and the Communist era and is now used by the city as a gallery of the Museum of Zenica. Zenica’s government has just finished a three-year renovation of the synagogue structure and has unveiled a new administrative space that will be used by Zenica’s Jewish Community free of charge.

This beautiful building allows citizens of all faiths to gather for cultural and artistic events. The reopening of this space, which serves as yet another reminder of Bosnia and Herzegovina’s long tradition of multi-cultural coexistence, was a great way to put winter behind us.

In addition to my tour of the synagogue building, I met with Mayor Husein Smajlovic and stopped by the American Corner which was the first established in Bosnia and Herzegovina. This week, American Corner Zenica celebrated seven activity-filled years, thanks in large part to the energy of A.C. Director Sead Pasic. Sead is a master of social media, as evidenced by the fact that my visit made it to YouTube immediately.

Znakovi napretaka u Brčkom i Bijeljini

2011-03-24T16:21:00.000+01:00

U bijeljinskoj gimnaziji Filip Višnjić

 (Please click here to read the post in English)

I Bijeljina i Brčko su zajednice koje rade na promoviranju pomirenja među etničkim grupama. Jasno je da još puno toga treba uraditi, ali napredak se ostvaruje. To sam zaključio nakon što sam nedavno posjetio ova dva grada. Načelnik Bijeljine, Mićo Mičić, govorio mi je kako rade na promoviranju povratka Bošnjaka u ovaj grad, a u Brčko se veliki procenat Bošnjaka i Srba vratio u svoje prijeratne zajednice. Infrastrukturni projekti i programi koji promoviraju otvaranje više radnih mjesta su od ključne važnosti u ovoj regiji.

Obrazovanje je također važna tema u oba grada. U bijeljinskoj gimnaziji Filip Višnjić ugostila me direktorica Dobrila Djukanović. Bio sam veoma impresioniran znanjem učenika na času engleskoj jezika gdje smo istinski razmijenili mišljenja o mnogim temama. Takođe sam se sastao sa profesorom i šest učenika iz Ekonomske, Medicinske i Tehničke srednje škole koji su izabrani da učestvuju u ambasadinom Programu za mlade lidere. Oni će – zajedno sa učenicima i profesorima iz Bihaća i Orašja – provesti mjesec dana u Salemu, u državi Oregon, i živjeti sa tamošnjim porodicama. Pohađaće i školu u tom mjestu. Ovo je sjajan program o kojem ću nešto više reći u posebnom članku kojeg ću objaviti na svom blogu.

Pod vođstvom međunarodnog supervizora za Brčko, brčanske škole su integrisane. Ovo je bio veoma težak proces s brojnim izazovima. Imao sam zadovoljstvo razgovarati sa mnogim nastavnicima, ljudima iz uprave i bivšim učenikom koji su vodili ovaj proces i koji su veoma posvećeni onome što rade. Veoma su ponosni na ono što su postigli, a što bi trebalo biti primjer za integraciju škola širom Bosne i Hercegovine. Danas iz brčanskih škola izlaze kvalitetno obrazovani učenici koji svoje zajednice vode ka mirnom, prosperitetnom i integrisanom društvu.

Sastanak sa vodećim edukatorima u Brčkom

Putujući kroz Bosnu i Hercegovinu upoznao sam puno posvećenih ljudi koji rade na promoviranju ljudskih prava, koji se bore protiv trgovine ljudima, jačaju demokratske principe i vladavinu prava, pomažu programe za mlade i podstiču na veće učešće žena u društvu. Ni ovo putovanje nije bilo drugačije. U Bijeljini sam se sastao sa rukovodiocima nevladinih organizacija Bona Fide i Lara koji rade na prevenciji trgovine ljudima, pružaju zaštitu ženama žrtvama nasilja i promoviraju ulogu žene u svim sektorima društva. Također sam se sastao i sa predstavnicima Helsinškog komiteta , organizacije koja je već dugo aktivna u oblasti zaštite ljudskih prava i jačanja demokratske prakse. U Brčkom sam se sastao sa predstavnicima većeg broja nevladinih organizacija čiji je rad posvećen zaštiti i promoviranju uloge žene u društvu. Ovi ljudi su opredijeljeni da svojim marljivim radom osnaže civilno društvo u svojim zajednicama. Oni zaslužuju našu podršku.

Loša ekonomska situacija je veliki teret i za građane Brčkog i Bijeljine. Nezaposlenost je ozbiljan i opterećujući problem. Prehrambena industrija Sava Semberija iz Bijeljine je primjer uspješne privatne investicije i odgovornog upravljanja čiji je rezultat otvaranje radnih mjesta i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivreda i srodne industrije su ključni faktor za ekonomsku obnovu ovog regiona. Sjedinjene Države ulažu u ovaj sektor, ali njegova budućnost je u plasiranju kvalitetnih proizvoda na tržište Evropske unije. Ovo je jedan od razloga zbog kojih SAD snažno podupiru integraciju Bosne i Hercegovine u Evropu, uključujući i njeno članstvo u Evropskoj uniji. Na tom putu ona će naći ekonomski prosperitet, političku stabilnost i bolje uslove za obrazovanje za sve građane.